Prije mjesec dana je službeno otvorena izložba Harterom bez harte u Muzeju Grada Rijeke koja nam zbori priču o 200 godina riječkog papira. Od Adamića do radnika, od radnika do stečaja, kustosica Kristina Pandža nastojala je dati, kako horizontalu, tako i vertikalu rada Tvornice papira. Za sve one koji tek planiraju, ili su već bili, kustosica je odabrala deset naslova pomoću kojih će nam biti lakše povlačiti paralele, ali i razumijeti kako je točno izgledao životni vijek naše tvornice, ali i našeg radnika.
Prva na Jadranu, Ljubomir Radić, Tea Rosić, Stjepan Špalj
Katalog izložbe Prva na Jadranu u fokus priče stavlja prvu trajektnu liniju na istočnom jadranu koja je spajala kopno i otok Krk, Crikvenicu i Šilo od 1959. godine. Istoimena izložba koju su pripremili Hrvatski pomorski muzej Split i Muzej Grada Crikvenice usmjerena je na turistički razvoj Crikvenice, koja se turističkom magistralom, a zatim i trajektnom linijom spaja s drugim turističkim središtima. Prometovanje trajektne linije prati i izgradnja luke preko koje se već živo prometovalo parobrodskim linijama. Bodulka, trajekt koji je plovio linijom u fukusu je prestavljanja i posebno je važan u kolektivnom sjećanju Crikveničana.
Riječka industrijska priča, Ema Aničić
Riječka industrijska prića ili značajno RIP pregled je najvažnije industrije Rijeke kroz 18., 19. i 20. stoljeće te osnovna literatura ako se želite dotaknuti te teme. Detaljno su prikazane najvažnije lokacije nekadašnjih riječkih pogona s povijesnim pregledom, izuzetnom arhivskom građom te prikazom sadašnjeg stanja. Autorica i sama postavlja pitanje je li riječka industrijka baština u stanju da se o njoj priča, ima li potencijala za ponovno korištenje ili da, kako i RIP kaže, počiva u miru.
Riječka radnička naselja, Daina Glavočić, Jasna Rotim Malvić, Srđan Škunca
Radnička stanogradnja jednako je važan element industrijske prošlosti Rijeke, a ova je knjiga dala jasan pregled potrebe riječkih pogona za prostorima za smještaj radnika. Opisuje lokacije uz tvornice na kojima se tijekom 19. i 20. stoljeća grade zgrade i kuće različitih tipova te prati uklapanje ovog tipa gradnje u već postojeći prostor. Značajno je i što se za veliki dio građevina predstavlja i arhivska građa te nove, današnje fotografije prostora, a zanimljivo je promotriti i povijesne fotografije gradskih četvrti unazad stotinjak godina.
Zvali su me Industrijska, Velid Đekić
Riječka je industrija nastajala na dvama stranama grada . jedan dio usmjeren je na Rječinu i vezuje se uz istočni dio grada, dok je druga, na zapdnom, okrenuta moru i u većini teškim metalurškim proizvodima. Zvali su me Industrijska priča je o, nekada Industrijskoj, danas ulicim Milutina Barača u kojoj su se nanizale velike i male proizvodnje – od Rafinerije nafte, Ljuštionice riže, Petrolejske luke, Tvornice topreda – Tvornice Torpedo, Brodogradilišta 3. maj.. Šetnjom ulicom autor dočarava kako je ulica izgledala unazad stoljeće ili dva te kako se u njoj živjelo – radnici i stanovnici ulice!
Priče iz konzerve: povijest prerade i konzerviranja riba na sjeverozapadnom Jadranu, uredili Iva Kosmos, Tanja Petrović, Martin Pogačar
Prerada i konzerviranje ribe godinama su nositelj razvoja priobalnih i otočnih gradova duž Jadranske obale. Nemali se broj gradova korz 19. i početak 20. stoljeća razvio isključivo zbog širenja prerađivačke industrije tog tipa, no, ono što je zanimljivost ove knjige, ona prati i velike promjene nakon Drugog svjetskog rata. S razvojem potrošačkoga društva i turizma, pogoni koji su godinama živjeli u gradovima i uz njihova središta, postaju uteg u razvoju turizma, jednako kao što i rad u takvim tvornicama postaje neisplativ u odnosu na turizam. Potrebe za uvozom radne snage koja dolazi iz ruranih predjela tadašnj države te njihova (teška) asimilacija u lokalni okvir popraćena je svjedočanstvima, posebice radnica što uveliko doprinosi različitosti pogleda na spomenuti fenomen.
Pod zemljom: antropologija rudarenja na Labinštini u XX. stoljeću, Andrea Matošević
Labinština, Raša predio je poznat po rudnicima, kao osnovnoj grani industrije i temeljem života mnogih obitelji toga kraja. Autor ove zanimljive knjige interdisciplinarono pristupa temi te donosi kombinaciju ljudskih sudbina, života, kulture i povijesti kroz istraživanje rudarske radničke kulture i prošlosti na području Labinštine, koja se stvarala višestoljetnim kopanjem ugljena karbona na tome dijelu istočne obale Istre. Autor je primijenio etnografski pristup kojemu su u središtu istraživanja i prikazivanja radnička znanja, tehnike obavljanja posla, načini preživljavanja i života u rudniku, odnosi među radništvom. Važna i zanimljiva literatura koja između ostaloga, u fokus stavlja radnika.
U potrazi za blagostanjem: o povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih, Igor Duda
Sigurno ne promišljamo kolika je povezanost između industrije i turizma, posebice nakon Drugog svjetskog rata, no, velika je! Jugoslavija je, a i Hrvatska poslije Drugoga svjetskoga rata prolazila kroz društvene, gospodarske promjene, te se industrijalizacija postavila kao jedan od modela izgradnje novoosnovane države. Posljedično, porast kvalitete života neodvojivo je povezan s oblikovanjem potrošačkoga društva, a poticanje masovnog domaćeg turizma bilo je znak društvenih promjena i boljega životnog standarda. Koja je još povezivost industrije i turizma te pokoji redak o radničkim odmaralištima, uvod je i u sljedeću knjigu istoga autora koja se bavi 1970-im i 1980-im godinama!
Riječka luka : povijest, izgradnja, promet, urednik Ervin Dubrović
Knjiga Riječka luka objedinjuje dugogodišnja istraživanja o riječkoj luci te obuhvaća istraživanja potkrijepljena arhivskim materijalima. Fenomen riječke luke predstavljen je iz oka povjesničara, građevinara, pomorskih stručnjaka, ekonomista što zasigurno pridonosi značaju istraživanja i shvaćanja istog. O važnosti gradnje iste, važnosti za grad, te suživotu luke i grada knjiga je osnovno štivo za istraživanje lučke, transportne povijesti našega grada!
Mi gradimo brod, brod gradi nas: etnografija organizacije brodogradilišta 3. maj, Sanja Puljar D’Alessio
Ono što daje značaj ovoj publikaciji je da njena osnova leži u istraživanju koje je autorica provela u prostorima Brodogradilišta 3. maj, u kojem je boravila 2013. godine. Takav pristup istraživanju donosi informacije koje se ne mogu skupiti u arhivu i među policama knjiga te donosi, osim upoznavanja s društvenim životom brodogradilišta, i sjećanja na bolja vremena, zlatno doba brodogradilišta. Propitkivanja o promjenama koje je brodogradilište doživjelo, i koje sada preživljava, unatoč značaju i uspješnosti koju je imao sedamdesetih godina 20. stoljeća priča je koja se, nažalost, može ispričati i za druge, ne samo riječke pogone.
Željezara Sisak – nedovršeni gigant, Vlatko Čakširan
Sisačka je industrija razlogom što je Sisak danas označen na karti industrijske baštine, a sisački gradski muzej visoko na popisu s projektima valorizacije nepuštene industrijske baštine. Jedan od značajnijih pogona, i veličinom i značajem za sam grad svakako je željezara, a knjiga, katalog koji prati istoimenu izložbu pregled 80 godina povijesti toga giganta. Željezara je bila tvornica koja je svoje proizvode prodavala na domaćem i stranom tržištu, stoga joj je bio neophodan kvalitetan propagandni materijal kojim je mogla prezentirati svoje proizvode. Autor progovara o značaju dizajna i propagande, reklamnim materijalima koji su svojim sadržajem i izgledom valjali pozvati na kupovinu te vrste proizvoda. Spomenuti autor donosi još nekoliko vrijednih djela iz polja industrijske baštine – Što je industrijska baština?, Gutljaj jedan – ali vrijedan, Gradska munjara Sisak.
Preporučila: Kristina Pandža
Kristina Pandža, magistra edukacije povijesti i informatike, radi kao kustosica u Muzeju grada Rijeke te je vanjska suradnica Centra za industrijsku baštinu, Sveučilišta u Rijeci. Od fakultetskih dana zaokupljena riječkom industrijskom poviješću i baštinom, istraživanjem, prezentacijom, valorizacijom, interpretacijom.
