Unatoč visokim temperaturama, rasadnik literature izborio se za svoje knjige. Nalik prvom dijelu, okopavamo teme koje su već obilježile rasadnik, ali ga i nastavljaju obilježavati; uostalom, nema tvrđeg od povlačenja za rukav prijatelja da ti pomogne nositi drugi svezak povijesti 20. stoljeća Tonya Judta, kao što nema ni luđeg pogleda od turista koji te promatra kako čitaš o statističkim modelima na luftiću. Kad ćemo ako ne dok su dani najduži, zar ne?
Rasadnik književnosti možete pročitati ovdje.
Zar nisi trebao solarne panele staviti već prije dvadeset godina?
znaš, cijene rasadnika će samo rasti
Andreas Malm (Fosilni kapital & How to Blow Up a Pipeline)
Prvo pregled, a onda akcija. Ako imate vremena (mislim, iskopate ga snagom volje), dohvatite i najnoviji naslov White Skin, Black Fuel: On the Danger of Fossil Fascism.
Timothy Morton (Tamna ekologija & Being Ecological)
Jedan od autora protiv kojeg Malm oštri argumente s obzirom na to kako zastupa tezu kraja prirode; jednostavno, razlabavili smo prirodu do te mjere da bez naših mjera planet ne može više funkcionirati. Jedna druga perspektiva na probleme globalnog zatopljenja za kojeg, vrlo vjerojatno, nemamo dovoljno efikasno rješenje. Kao prilog predlažemo Elizabeth Kolbert i Brunu Latoura.
Nathaniel Rich (Second Nature & Losing Earth)
Prva nam donosi niz osvrta na postprirodu koju proživljavamo (Deep Waters je inspiriran jednim od tekstova), dok nam druga donosi utrku dvadesetog stoljeća za mjerama protiv globalnog zatopljenja koju smo izgubili.
Mark Bould (The Anthropocene Unconscious) & Amitav Gosh (The Great Derangement)
Dvije knjige koje se suprotstavljaju u stajalištima po pitanju toga ako je fikcija uistinu naišla na nepremostivi zid u vidu globalnog zatopljenja.
David Wallace-Wells (The Uninhabitable Earth) & Andri Snaer Magnason (O vremenu i vodi)
Intrigantno je upariti s jedne strane The Uninhabitable Earth koji bez previše želje da ugodi čitatelju shizofrenim lupanjem po stranicama u nadi da pokaže kako svijet odlazi kvragu (i sam priznaje kako piše užareno, alarmantno; možemo mu oprostiti što nema vremena ukazati na moguća rješenja) i Magnasonovu meditativnu obiteljsku priču koja čitatelja nastoji potaknuti da, ako i ima vremena, da ga je ostalo izrazito malo pa ne bi bilo loše – znaš – krenuti. Sudar galaksija.
Zašto izgleda kao da su nam divlje svinje prošle kroz rasadnik?
diplomacija s prirodom, životinjama i agrikulturom (tu već prestaje diplomatski ton)
Elizabeth Kolbert (Under a White Sky & Šesto izumiranje)
Znamo kako većina razgovora o klimatskoj publicistici započinje s Elizabeth Kolbert, ali teško je s popisa izostaviti novinarku koja na izuzetno ambiciozne, globalne načine pristupa problemima posthumanog svijeta. I dok je Šesto izumiranje na hrvatske police došlo prije sedam godina, Under a White Sky je tek na police anglofonog dijela svijeta došao prošle godine. Ipak, vrijedi ga čekati s obzirom na to kako se na prethodne naslove nadovezuje novim studijama, ovoga puta prvenstveno usmjerene pitanju može li uistinu inženjering spasiti našu budućnost.
Jonathan Safran Foer (Jesti životinje & We are the Weather)
Dva naslova koji na specifičan foerovski način progovaraju o ključnim pitanjima naše prehrane, znači, našeg odnosa spram mesu na tanjuru. Iza svake knjige stoje godine istraživanja, široka paleta interdisciplinarno obrađenih tema ljudskog odnosa spram neljudskih životinja; procesi tog odnosa u ovim knjigama dobivaju, kako tekst, tako i kontekst.
Michelle Nijhuis (Beloved Beasts) & Kathleen Dean Moore (Earth Wild Music)
Dio publicističkog vala o utjecaju klimatskih promjena na životinjski svijet (da, da možda jednom sve to budemo i nazvali Kolbertino razdoblje; a zašto ne i kazati da je prvu šibicu bacila Rachel Carson?). Beloved Beasts nas kroz odabrane osobe i životinje vodi intrigantnom poviješću konzervacije i očuvanja prirode obilježenog nacionalističkim, a onda i liberalnim društvenim impulsom. S druge strane, Earth’s Wild Music kroz niz eseja pažnju usmjerava prema gubljenju zvuka prirode, provodeći već dobro poznate teme i motive kroz nepromišljenu posljedicu posthumanog svijeta.
Margo DeMello (Animals and Society) & J.M. Coetzee (Život životinja)
Studija Margo DeMello je go-to knjiga za one koji žele znati više o odnosima ljudi s drugim životinjama. Jednostavno, opsežno, intrigantno uvodi čitatelje u HAS (Human-Animal Studies) te svakome nudi ono što ga zanima: povijest, gospodarstvo, etika itd. A Coetzee? Fiktivno predavanje Elizabeth Costello o pravima životinje s ugrađenim odgovorima znanstvenika iz drugih polja koji daju svoje viđenje budućnosti tih odnosa. Iako već ima koje desetljeće, ne čini se da je ostarjela ni dana.
Callum Roberts (Unnatural History of the Sea) & Peter Godfrey-Smith (Metazoa)
Slana kombinacija! Roberts nas korak po korak uvodi u razvoj slijepog vjerovanja da je more nepresušno samo kako bi došao do suvremenog svijeta i pokazao do čega nas je to dovelo (surprise, kraha!). Pritom je najvažnije što veliki fokus pada na hranidbeni lanac čime pokazuje kako izlov jedne vrste može urušiti jedan po jedan ekosustav. Metazoa je protuteža, čaša vode poslije Robertsa s obzirom na to kako nam pokušava dati odgovor na pitanje razvoja svijesti i života u moru. Točnije, želi nam pokazati kada se točno pojavila svijest, i zašto se to dogodilo u dubinama.
Beskonačno prebrojavanje biži
svađalica s brojkama
Carl T. Bergstrom/Jevin D. West (Calling Bullshit: The Art of Skepticism in a Data-Driven World)
Pozornicu prepuštamo Kristianu Beniću:
“Calling Bullshit: The Art of Skepticism in a Data-Driven World knjiga je dva ugledna američka znanstvenika, Carla Theodorea Bergstroma i Javina D. Westa, zainteresirana za pitanje javne komunikacije o znanosti i ulogu lažnih informacija u našem svakodnevnom životu. Pridružuju se tako valu radova koji tematiziraju sličnu temu pod dojmom procesa koji traju otprilike od 2014. godine, a obilježava ih svojevremeno nezamisliv uspjeh Brexita, neočekivana pobjeda Donalda Trumpa i preživljavanje kroz cijeli vrlo specifičan mandat, migracijski procesi, rast pokreta protiv cijepljenja, tehnologija poput 5G-a i niza drugih društvenih pokreta i vjerovanja koje se često označava “teorijama urote”. Odgovornost za sve to unisono je prebačena na tzv. fake news fenomen u kombinaciji s društvenim mrežama čiji su algoritmi pojačali naše informacijske balone. (…)
Naslov knjige s naglaskom na riječ “bullshit” naravno nije slučajan te iako je riječ o uglednim akademskim profesorima misle da neke pojave i teze ne treba zvati drugim imenom jer takvi pojedinci zloupotrebljavaju bonton, političku korektnost i demokratske alate u svoju korist. U kontekstu društvenih mreža često imaju stvorene višestruke lažne identitete, sudjeluju u raspravama sa samima sobom simulirajući raspravu i čineći svoje teze uvjerljivima.” (Kristian Benić, Kulturni faul: Calling Bullshit – The Art of Skepticism in a Data-Driven World iliti nazovimo stvari pravim imenom)
Scott E. Page (The Model Thinker: What You Need to Know to Make Data Work for You)
Poruka o šamaranju dolazi nam (ponovo) od Kristiana Benića:
“Nagledali smo se modela posljednjih mjeseci, s ova knjiga je odličan pregled raznih vrsta i svrha modeliranja. Mene je nadilazila jer nisam baš kapacitet za ozbiljnu matematiku, ali može se… Mnoge dobre ideje i uvidi na razini općenitog dojma sjednu. Osjećaš se “mudrim” o čemu i autor govori u uvodu iako zna da će vas kasnije išamarati s najopakijom matematikom.” (Kristian Benić, Urednički izbor: 11 upečatljivih knjiga pročitanih 2020. godine jer Covid srećom ne napada oči…)
Christian Rudder (Dataclysm: Who We Are (When We Think No One’s Looking))
Iz pera jednog od osnivača dejting aplikacije OkCupid dolazi nam knjiga a) koja nam nastoji odgovore o ljudskoj prirode iz big data OkCupida (i drugih društvenih mreža), a onda b) se i zapitati do čega točno možemo ako analiziramo podatke s dejting stranica (nije labavo, ne brinite). Hrpa grafova za geekova!
Cathy O’Neil (Weapons of Math Destruction: How Big Data Increases Inequality and Threatens Democracy)
Pitka i razigrana studija o tome kako ne postoje neutralni modeli, već kako svaki od njih odražava ciljeve i ideologiju onih iza njih. Nije propagandno štivo nego štivo koje gradi na tome da matematički modeli ne smiju biti gospodari nego ipak samo alati.
Nathaniel Silver (Signal i šum: zašto se tolika predviđanja ne ispune – a neka ipak da)
Kristiane, dolazi vamo:
“Čitajući Silvera baš u ovom trenutku, a za mene osobno je to potpuna slučajnost (zanimljiva igra riječi), dobiva se dojam kompleksnog područja, a relativno zanemarenog na razini javnosti, pa i upravljanja i poslovanja u našoj zemlji jer uz njega se javlja usko vezano pitanje koliko smo doista otporni na vanredna događanja i potencijalne katastrofe. Iako se u diskursnoj logici mnogih EU projekata posljednjih godina raširio pojam “resilience” kao označavanje otpornosti zajednica na nagle i neželjene situacije nisam baš siguran da smo ga prigrlili iskreno osim kao jezičnu formu koja pali za dobivanje sredstava.
Uljuljkani u naše Netflix pretplate, PS4 joysticke, jutjuberske i meme sprdancije, virtualne ideologije u borbama oko kojih se iscrpljujemo oko značaja nekakvih prastarih pjesama, snimanja ili nesnimanja jedanaeste sezone (!) The Walking Deada nekako je prestalo biti važno spremnim za naglo promijenjene uvjete. Čini nam se oslobađajućim kada skloništa pretvaramo u glazbene studije, teretane, party hale, igraonice, samo što naša romantika ili nezainteresiranost (sjetite se na polaganju “ispita” sigurnosti na radu) razne tipove katastrofa uopće ne zanima. Rijetko kada radimo plan B jer ili nemamo resurse ili ne vjerujemo da je moguće da se dogodi nešto izvan uobičajenog obrasca. Ili jednostavno – kockamo.” (Kristian Benić, Kulturni faul: Signal i šum iliti kako (ne)predvidjeti nevolju)
Velike (povijesne) sadnice
taman jedna u kariolu stane
Ian Kershaw (Do pakla i natrag: Europa 1914.-1949. + Do nade i natrag: Europa 1950.-2017.) & Tony Judt (Poslije rata ½: Povijest Europe od 1945.)
Četiri knjige za četiri ljeta, kamoli jedno ljeto svedeno na desetak dana godišnjeg odmora. Ipak, sinteze 20. stoljeća Iana Kershawa i Tonya Judta su jedne od najboljih koje ćete pronaći na domaćim policama u želji da odgovorite na pitanja današnjice.
Ur. Philippe Aries & Georges Duby (Povijest privatnog života)
Pomalo nepravedno zapostavljen Mizantropov mega poduhvat (za naše, ali i strane prilike!) donošenja Povijesti privatnog života u uredničkoj viziji Philippea Ariesa i Georgesa Dubya je savršen za ukopavanje na jednome od otoka. I onda izvođenje svih koraka života, ili barem do prosvjetiteljstva do kojeg smo došli u domaćem prijevodu (zasad).
Philipp Blom (Vrtoglave godine : Europa, 1900.-1914. & Rastrgane godine : 1918.-1938.) & Geert Mak (U Europi)
Što vam nudi Philipp Blom? Odraz svega onoga što ste imali prilike učiti u školskim klupama: kako je društvo u drugim sferama disalo u trenucima dok su se na horizontu počeo pojavljivati Prvi svjetski rat, a onda i Drugi svjetski rat. Čar njegovih dviju knjiga je što nam nastoje ispripovijedati predratna razdoblja, ukazujući primarno na kulturne i društvene dosege nastale u sjeni političkih i ratnih igara. I dok Blom nudi prvu polovinu dvadesetog stoljeća, Mak u ruke daje knjižurinu (preko 900 stranica) koja podastire stoljetno putovanje Europom, nastojeći otkriti tko se tu točno smatra Europljaninom (tko ne!), tko se smije, a tko ne smije. Jasno, daje i odgovor na pitanje zašto je svemu tako. Pazite na meke korice 😉
Barbara W. Tuchman (Daleko zrcalo: zlosretno XIV. stoljeće & Practicing History)
Barbara W. Tuchman jedna je od autorica koje Kristian Benić ne skriva na svojim policama, tako da njemu prepuštamo mikrofon:
“Tuchman nije imala ambiciju tada (bila je to tada 1978. godina i do danas znamo puno više o XIV. stoljeću) na površinu iznijeti neviđeno i potpuno nepoznato već prije kvalitetno pripovijedati na temelju stotina nastalih izvora i povjesničarskih radova. “Daleko zrcalo – zlosretno XIV. stoljeće” je krasna knjiga, napeta, slikovita jer Tuchman je bila najbolja u dočaravanju atmosfere i svođenju kompleksnih procesa na sažete relacije, u čemu je američki intelektualni svijet u rasponu od filozofije do sociologije generalno kvalitetan. Bez banalizacije i trivijalizacije moguće je zahvatiti najdublja znanja. Šteta je što i ostali radovi kojima je zadužila svjetsku povjesničarsku publicistiku nisu dočekali pravovremeni prijevod na hrvatski jezik.” (Kristian Benić, Daleko zrcalo: zlosretno XIV. stoljeće”: kuga nakon koje se svijet počeo mijenjati…)
“Zbirka eseja Barbare Tuchman, autorice knjiga poput Zlosretno XIV. stoljeće koja je znala povijest pretvoriti u pravu priču. Iako sama nije profesionalna povjesničarka Tuchman je radom nadoknađivala sve što treba. Dosta praktičnih savjeta i uvida o životu jednog povjesničara koji želi imati svoju praktičnu životnu ulogu, a i realno živjeti od pisanja komercijalnih članaka i knjiga.” (Kristian Benić, Urednički izbor: 11 upečatljivih knjiga pročitanih 2020. godine jer Covid srećom ne napada oči…)
Jacques Le Goff (Za jedan drugi srednji vijek: vrijeme, rad i kultura na Zapadu) & Neven Budak (Na dnu društvene ljestvice: Robovi i služinčad u srednjovjekovnoj Hrvatskoj)
Jedan povijesni klasik u režiji Le Goffa i drugi, friški naslov Nevena Budaka koji progovara o temama o kojima još nismo imali prilike čitati. Le Goff ima meke korice pa je jednostavniji za luftić, čisto da znate.
Lynn Hunt (History: Why it Matters) & Richard Evans (In Defence of History) & John Lewis Gaddis (The Landscape of History) & Keith Jenkins (Promišljanje historije)
Šaka teorijskih naslova o važnosti povijesti u trenucima kada se ista zloupotrebljava kroz svaki drugi meme ili TikTok na koji naiđete.
Važno je znati gdje sadimo zelje, a gdje salatu
parceliranje Rasadnika
Juan Du (The Shenzhen Experiment: The Story of China’s Instant City) & Thomas Dyja (New York, New York, New York: Four Decades of Success, Excess, and Transformation)
Dopisništvo Kristiana Benića javlja sljedeće:
“U ovom izboru zapravo najdraža. O famoznom kineskom gradu u kojem je vjerojatno složen dio ili cijeli uređaj na kojem ovo čitate, najveća tvornica tehnologije na svijetu u kojoj ne postoje političke i ideološke razlike u svijetu čipova, robota i lemilica.
Priča se kreće između analize urbanizma i povijesti tog fascinantnog grada o kojem je raširen mit da je bio malo ribarsko mjesto, ali autorica ide onkraj te priče za malu djecu jer “mala ribarska mjesta” u Kini su veličine barem dvije Rijeke…” (Kristian Benić, Urednički izbor: 11 upečatljivih knjiga pročitanih 2020. godine jer Covid srećom ne napada oči…)
i
“New York, New York, New York: Four Decades of Success, Excess, and Transformation je suštinski priča o novijoj povijesti New Yorka koja započinje hladnog snjegovitog dana sredinom sedamdesetih usred financijske i funkcionalne krize bez presedana – grad je praktički bankrotirao, komunalne usluge su se urušile, investitorska atmosfera ugasila, luka i široki industrijski pojas bivali napušteni, estetikom i atmosferom grada upravljali su grafiti, smeće, opći osjećaj nesigurnosti zbog rekordnih brojeva ovisnika i ubojstava, a naslovi su govorili o kraju grada koji je vukao Ameriku. To se događa, gradovi nastaju i nestaju. U desetak godina New York je izgubio milijun stanovnika, činilo se je jasnim gdje se sve kreće…” (Kristian Benić, Ljetno čitanje: New York, New York, New York: Four Decades of Success, Excess, and Transformation)
Samuel Stein (Capital City: Gentrification and the Real Estate State) & Space10 (The Ideal City: Exploring Urban Futures)
Stein je raspisao kratku knjižicu o povijesti gentrifikacije i privatnog vlasništva na u Sjedinjenim Američkim Državama. Iako se ne dotiče Europe, nudi niz analiza za koje bi se mogle zakleti da bi imale materijala i u Europi. Zgodno je s njom upariti knjišku kolektiva Space10 o kojoj je već pisao, znate već tko, Kristian Benić:
“Autori kažu da je riječ o 5 ključnih principa koje neću prevoditi jer to na hrvatskom zvuči čudnije: The Resourceful City, The Accessible City, The Shared City, The Safe City, The Desirable City. prema njima organizirana su poglavlja unutar pak kojih su primjeri najrazličitijih primjera iz cijeloga svijeta, a koji se nalaze na pragu krovnog principa.
Teksta realno nema previše, ali ima fotografija koje govore još više jer gradove doista i doživljavamo kroz oko. Sadržajno primjeri su vrlo širokog raspona – fasade koje proizvode energiju, biciklistički autoputovi iznad konvencionalnih prometnica, fleksibilni stanovi koji su između ureda i funkcije stanovanja, urbane poljoprivredne farme. Stvarno ima svega inspirativnog i zanimljivog.” (Kristian Benić, The Ideal City: I strmo brdo je prilika)
Robert Kanigel (Eyes on the Street: The Life of Jane Jacobs) & Jane Jacobs (The Death and Life of Great American Cities)
Gospodin Benić o gospođi Jacobs:
“Jane Jacobs zaslužuje valjda ulicu u svakom gradu, a ova biografija otkriva kako je formalno skromno obrazovana žena, s nekakvim načelnim interesom za magazinski medijski rad i pisanje, postala genijalka i osnova za razmišljanje o ikakvom zdravom urbanizmu, idol aktivističkih kvartovskih inicijativa od Tokija do Los Angelesa. Svidjelo mi se i što je originalno iz Scrantona, grada u kojem se odvija serija Office, danas jako dosadne sredine, ali čija je prošlost oblikovala Jane I njena promišljanja. Priča je to stoga i o usponu i padu gradova u promišljanju o čemu je Jacobs bila majstorica.” (Kristian Benić, Što sam pročitao u 2021.: povijest pixela, rezilijentni gradovi, sociologija tenisica, nostalgični Netflix, djed u šumarku…)
Drugi naslov je prvi dobar argument za napisano.
Richard Sennet (Nestanak javnog čovjeka & The Uses of Disorder: Personal Identity and City Life)
Klasičan blok naslova. The Uses of Disorder nastaje poslije studentskih prosvjeda te u manifestnoj noti nas poziva da pustimo mašti na volji te počnemo razmišljati o tome kako se klase, identitet i gradski život međusobno ne isključuju. Prevedeni Nestanak javnog čovjeka je studija jedne promjene u društvu o kojoj često premalo razmišljamo. Tko ima vremeni, drugoj studiji može pridodati i naslove Zygmunta Baumana.
Konstantinos Dimopolous (Virtual Cities: An Atlas & Exploration of Video Game Cities)
Gradovi su gradovi, zar ne?
Koštice za razmišljanje
povrtni mix za koji niste znali da možete naći vremena
Rita Felski (Granice kritike) & Martha Nussbaum (Izdizanje misli: inteligencija emocija)
Iako književna kritika više nije relevantan pojam na našim prostorima, promišljanja Rite Felski trebala bi biti, kako za profesionalne, tako i rekreativne čitatelje. Razlog se krije u činjenici što Felski nastoji argumentirati protiv kritički nepovjerljivog čitanja te otvoriti vrata postkriticizmu u želji da napokon izgradi nove mostove između teksta, čitatelja i kritičara. Štivo koje ipak podsjeća da ne leži sve u teškim riječima ili tumačenjima onih koji su pročitali tri knjige o poststrukturalizmu.
Bacite brojku: 3, 6, 12, 24 mjeseca! Studija o emocijama kao sastavnim komponentama našeg moralnog prosuđivanja mogla bi se iščitavati unedogled, a upravo to i zaslužuje. Ako imate vremena, uzmite slobodno i friški prijevod naslova Terapija žudnje : teorija i praksa u helenističkoj etici.
Daniel C. Dennet (Darwinova opasna ideja: evolucija i smisao života)
I dok Dennetove naslove neće vidjeti na plažama (od previše dernjave ne čuje se argumentacija pisca), Darwinova opasna ideja intrigantan je naslov promišlja posljedice evolucije, a samim time i smisao naših života. Opasno, piše na koricama.
Carlo Rovelli (Red vremena & Stvarnost nije kakvom se čini)
2, 2, 2, 3 su vrijedni brojevi koji sebe nazivaju zaključnim ocjenama iz fizike. Nisam siguran ako bi stvari bile drugačije i da mi je profesor bio Carlo Rovelli. Ipak, kroz njegove naslove je užitak nadoknađivati izgubljeno s obzirom na to kako pojednostavljuje kompleksne jednadžbe, istovremeno nudeći povijesne uvide u razvoj ideja vremena i prostora.
Steve Brusatte (The Rise and Fall of the Dinosaurs: A New History of a Lost World) & Jan Zalasiewicz (The Earth After Us: What Legacy Will Humans Leave in the Rocks?)
Tko ne želi čitati o dinosaurima i kamenju? Dajte, ne zajebavajte se, ovo je ozbiljna stvar za one koji su svima dok su jeli blato iza vrtića tupili kako će postati paleontolozi.
Siddhartha Mukherjee (The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer) & Laura Spinney (Blijedi jahač: kako je španjolska gripa 1918. promijenila svijet)
I dok postepeno izlaze sve bolji i bolji naslovi o još uvijek friškoj epidemiji, naslovi Mukherjeeja i Spinney nam daju uvide u druge bolesti i razvoj perspektiva na njih. Posebice jako udara The Emperor of All Maladies koji daje biografiju raka; zar niste nikad razmišljali zašto ste smrznete na njegov spomen i kada je počela njegova vladavina? Vrlo vjerojatno jedna od najmoćnijih knjiga prošlog desetljeća, a nije da često dajemo medalje na Rasadniku.
Još nismo prodali dosadu
grabljanje naslova našeg društva
Stuart Jeffries (Everything, All The Time, Everywhere: How We Became Postmodern) & David Harvey (A Brief History of Neoliberalism)
Jednostavne, konkretne, kvalitetne sinteze društvenih promjena u drugoj polovini 20. stoljeća. Harvey nudi sintezu nastanka onoga što svi nazivamo neoliberalizmom iako nismo na ti s definicijom i genezom, dok Jeffries nudi i uvid u kulturnu dinamiku izdvajajući najvažnije događaje koji su definirali postmodernizam.
Renata Salecl (Tiranija izbora & Strast prema neznanju)
Uvijek popularna na našim prostorima, Renata Salecl se nakon Tiranije izbora vratila s dva nova, važna naslova: Strast prema neznanju i Čovjek je čovjeku virus. Ipak, odlučili smo se za Frakturin duet s obzirom na to kako se međusobno nadopunjuju i objašnjavaju. Saleclini naslovi otvoreni su širokoj čitateljskoj publici koja kroz niz referenci, svakodnevnih primjera, uvažavanje niza drugih autora dobivaju širu slika problema neznanja, ali i masovnog društva.
Han Byung-Chul (Agonija erosa & Društvo umora)
Dva knjižuljka koja progovaraju o društvu pozitiviteta i društvu umora. Dobre za jutarnje rasprave prije napuhavanja luftića.
David Graeber (Besmisleni poslovi & Dug: prvih 5000 godina)
Iako on više nije s nama, njegove knjige jesu. Besmisleni poslovi kroz sakupljene primjere progovara o poslovima koji uistinu ne bi trebali postojati s obzirom na to kako biste teško primijetili da ih nema. Dug je starija, ali kvalitetna i još uvijek relevantna knjiga koja secira genezu duga u želji da pronikne kada je on preuzeo ne samo naše odnose, već i naš jezik. Ako uhvatite na tržnici pored ukapljenog plina, sigurni smo i kako njegov zadnji naslov, The Dawn of Everything: A New History of Humanity, nije za baciti.
Deborah Cowen (Smrtonosni život logistike: kartografija nasilja u globalnoj trgovini) & Martin Pogačar (Fićo auto za sve: zvijezda jugoslavenskog automobilizma između cesta i uspomena)
Zašto biste trebali čitati Smrtonosni život logistike će objasniti mladi aktivist i dizajner, Marin Nižić:
“Radi se o prijevodu na hrvatski jezik koji nam napokon donosi bitnu priču o tome koliko današnji svijet ovisi o logistici. U doba kada sve dolazi kontejnerom s drugog kraja svijeta, a lanci opskrbe duboko su poljuljani pandemijom i krizom, ova knjiga donosi puno razloga zašto je to tako.” (Što čitati ove zime: sretni zarobljenici nezgodne knjižnice zatrpane snijegom biraju svoje tople favorite)
Pogačareva svježa studija o Fići simpatično, gotovo nostalgično dopunjuje logističku noćnu moru.
Jenny Odell (How to Do Nothing: Resisting the Attention Economy) & Ankica Čakardić (Pobunjeni um : eseji iz radikalne socijalne filozofije)
Filozofija, self help ili samo bestsellersko preseravanje? Odellin naslov balansira iznad svega toga kako bi na svijet donijela promišljanja o današnjoj ekonomiji te potrebi za ponovnim učenjem promatranja svijeta oko sebe kako bi istodobno pobjegli od svijeta, a onda i primijetili što se uistinu događa u njemu (oh, gle, klimatske promjene).
Eseji Ankice Čakardić lijepo prianjaju kroz svoje otvorene uvode u odabrane filozofe s time da ipak treba uzeti u obzir kako nije naodmet imati mrvicu filozofskog obrazovanja za bolje razumijevanje.
Rižini kolačići
Geopolitika među gredicama
Ivan Krastev (Kraj doba oponašanja: zašto Zapad gubi bitku za demokraciju & Pandemija nostalgije: kako koronavirus mijenja Europu)
Dvije izuzetno važne politološke studije koje se pitaju jednostavno pitanje: jesi li se precijenio, Zapadu? Krotke i direktne analize trenutnog stanja liberalne demokracije koje povremeno nastoje provocirati čitatelja, ali to je dobra stvar.
Robert Service (Povijest suvremene Rusije: od carizma do 21. stoljeća) & Jonathan Fenby (Povijest suvremene Kine: propast i uzdizanje velike sile : 1850.-2008.)
Dvije povijesti koje se nužno moraju čitati uzajamno, a onda i poslije čitanja uputiti na aktualna događanja kako biste ih još bolje razumjeli i opet uzdahnuli.
Julia Lovell (Maoism: A Global History) & Te-Ping Chen (Land of Big Numbers: Stories)
S obzirom na trenutna geopolitička previranja, još uvijek nije prekasno upoznati se s Kinom te maoizmom. Ako želimo o tome pričati, prvo trebamo pročitati, a nagrađivana studija Julie Lovell odlična je prva postaja, kao što je naslov Te-Ping Chen publicistički lunapark pun raznolikih priča.
Fred Scharmen (Space Forces: A Critical History of Life in Outer Space) & Oliver Morton (The Moon: A History for the Future)
Kada je svemir postao političko pitanje i kada možemo očekivati prvu marsovsku stranku? U prošlom rasadniku smo isto pitanje pitali Kima Stanleya Robinsona, sada pitamo Mortona i Scharmena koji daju intrigantne sinteze svemirskih dvoboja i samog Mjeseca.
Tukidid (Povijest Peloponeskog rata) & Margaret MacMillan (War: How Conflict Shaped Us)
Ne gledajte nas čudno, antički spisi su čista vatra za one koji odlaze na more južnije uz obalu. Šalu na stranu, današnja geopolitička previranja uvijek je zgodno usporediti s onima iz drugih vremena. uz smog Tukidida, nudimo i studiju Margaret MacMillan koja proučava sam fenomen ratovanja. Naslovi ne ohrabruju novo desetljeće, ali su nužni za raspravu.
Ryszard Kapuściński (Imperij) & Navid Kermani (Uzduž rovova: putovanje istočnom Europom sve do Isfahana)
Dva putopisa koji, svako svojim putem, obilaze dobar komad istočne i južne Europe, a onda i malo Bliskog istoka.
Ovo je mrkva* (točnije, njen NFT)
Možemo osobnom? Nevažno, pravo pitanje je koje nam knjige trebaju za prijeći virtualnu granicu
Petar Jandrić (Znanje u digitalnom dobu: razgovori s djecom jedne male revolucije) & ur. Nada Zgrabljić Rotar (Digitalno doba: masovni mediji i digitalna kultura)
Riječ je o knjigama koje su se, začudo, izgubile na nakladničkom polju. A nisu smjele s obzirom na to kako rijetko na našem publicističkom polju dolazimo do istih. Posebice je Jandrićeva knjiga važna jer donosi 16 razgovora iz različitih područja čime se ostvaruje postdisciplinarni presjek naše zbilje. S druge strane, zbornik Digitalno doba je domaći doprinos razumijevanju masovnih medija i digitalne kulture. Zaključno: svaki autor ima za svakoga, ili članak, ili razgovor.
James Gleick (The Information: A History, A Theory, A Flood) & (Retooling Politics: How Digital Media Are Shaping Democracy)
Da, čak i informacija ima svoju evoluciju, a uspješno ju je zapisao James Gleick. Od lovaca do hakera, priča o razvitku jedine stvari važnije od novca pokazuje nam kako se informacija iz stoljeća u stoljeće mijenjala. Zbornik Retooling Politics paše čitati odmah po završetku Gleickove odiseje, a zašto je tomu razlog će nam reći Kristian Benić:
“Ne znam hoće li se sada nakon Trumpa tema ispuhati ili napuhati, ali dobra analiza procesa posljednjih godina koji su ispleli društvene mreže, emocije, istine i laži. A time mijenjali naše društvo na načine koje nismo očekivali onda kada smo vjerovali da nas sve te društvene mreže spajaju.
Bolja od drugih jer ne misli da je Facebook napravio nešto posebno i svih prevario već nas je samo stavio pred ogledalo, ostatak posla odrađujemo mi na izborima…” (Kristian Benić, Urednički izbor: 11 upečatljivih knjiga pročitanih 2020. godine jer Covid srećom ne napada oči…)
To je informacija danas 😉
Ethan Zuckerman (Digital Cosmopolitans: Why We Think the Internet Connects Us, Why It Doesn’t, and How to Rewire It) & Nathan Jurgenson (The Social Photo: On Photography and Social Media)
Iako su sanjarenja daleko iza nas, još uvijek si ne možemo pomoći, a da ne zaspemo razmišljajući o utopističkim karakteristikama interneta. Zuckerman nam govori zašto se to nije dogodilo, ali zašto još uvijek ima vremena da se to dogodi. S druge strane, Jurgenson nas uvidu u svijet društvene fotografije te nam ukazuje što nam ona govori o razvoju, kako društva, tako i njegovih mreža.
Tom Bissell (Extra Lives: Why Video Games Matter) & Ian Bogost (Kako činiti stvari videoigrama)
Industrija videoigara nastavlja rasti, a tako i nastavlja rasti njihova važnost u našim životima. Kultni naslov Iana Bogosta progovara o dijapazonu mogućnost videoigre koje su postale dio naše svakodnevice. Bissell ga dopunjuje razigranim naslovom Toma Bissela koji čitatelja vodi kroz, kako život, tako i vlastite kritike kako bi ukazao što nam videoigre danas znače.
Jason Schreier (Blood, Sweat, and Pixels: The Triumphant, Turbulent Stories Behind How Video Games Are Made) & Veljko Žvan (Najbolji od svih svjetova)
Prvi naslov nas uvodi u život developera, dok nas drugi naslov uvodi u život marketinškog stručnjaka. Jesmo prodali knjige?
Amanda D. Lotz (The Television Will Be Revolutionized) & Raymond Williams (Television: Technology and Cultural Form)
Dva izuzetno bitna naslova za razumijevanje medija televizije. Možda već imaju godina na svojim leđima, ali izuzetno je malo naslova premašilo njihove uvide i proročanstva. Obavezno čitati u hladu da ne zaboravite slučajno na vrijeme i onda, igrom slučaja, izgorite na suncu kao i vaša pretplata za streaming servis.
Mareike Jenner (Netflix and the Re-invention of Television) & Reed Hastings & Erin Meyer (No Rules Rules – Netflix and Culture of Reinvention)
Za bolje razumijevanje Netflixa koji je u samo nekoliko godina u potpunosti preobrazio televiziju te postavio pitanje nostalgične naravi: kako smo gledali televiziju prije Netflixa? Zar jesmo?
Zbornik Netflix Nostalgia & Dennis Broe (Birth of the Binge: Serial TV and the End of Leisure)
Prvi naslov progovara o Netflixovom grabanju nostalgije, dok drugi progovara o tome kako je došlo do toga da imamo vremena pogledati osam epizoda u komadu. Jer drugog načina ni nema, je tako!
Andrew Keen (Internet nije odgovor) & Maryanne Wolf (Čitatelju, vrati se kući: čitateljski mozak u digitalnom svijetu)
S jedne strane Keenovo pitanje za one koji još vjeruju u internet, a s druge strane Wolfini uvidi u promjene koje su se među čitateljima počele događati tijekom digitalnog doba. Zgodan par koji nam govori kako nas je internet okrenuo naopačke.
