Euro je jedna od tema oko kojih volimo ratovati, premećući između novinskih naslova, teorija zavjera ili bazičnih ekonomskih teorija sažetih u mimu. Prijatelji ne sjede na librima Stiglitza ili Pikkety dok govore o tome kako uzimamo umiruću valutu, umirovljenici ne listaju statistike samo kako bi zaključili da smo se borili za kune, a boomeri da steknu dojam o ulasku u bolju, drugačiju e(u)ru. Vodeći se jednim, drugim ili trećim narativom, čini nam se kako razmišljamo logično, smiono, uvijek strastveno!, stvari ne moraju biti tako kompleksne, zar ne? Ali ispostavi se da jesu, da ne možemo geopolitiku samo tako umakati u jutarnju kavu, kako nam strast u kasnonoćnim satima zaboravi povesti argumentaciju na pijanku, ostavljajući sve u domeni vjere, nostalgije, čak i naprstku domoljublja; domenu koju mnogi biraju za razgovor o euru, ali domenu koju bi sam euro teško odabrao.
Ipak, vjerujemo da bi odabrao dolazak na novi susret u sklopu programa OK knjižnica, OK zajednica gdje je gostovala docentica na Ekonomskom fakultetu, Stella Suljić Nikolaj, s predavanjem Euro pred vratima – zašto ga preuzimamo i što nas čeka?. Nositeljica više kolegija (Monetarna ekonomija, Međunarodna financijska tržišta i Investicijska analiza) odlučila je raščistiti zrak te mnogobrojnu publiku upoznati s osnovnim interpretacijskim okvirom kada govorimo o euru: prednostima, nedostacima, očekivanjima!
On započinje nužnim ekonomskim I geopolitičkim odrednicama. Uvođenjem eura ulazimo u eurozonu, drugo područje po BDP-u iza američkog dolara. Nadalje, prema FOREXu, navodi Suljić Nikolaj, euro je na drugom mjestu po pitanju zastupljenosti na tržištu. No, ako o isto govorimo u superlativima, zašto, recimo, Češka, Mađarska i Poljska nisu još uvijek uzele euro za valutu, unatoč tome što su ranije ušle? Sada u igru ulazi naše poznavanje osnovnih karakteristika hrvatskog gospodarstva. Tako docentica prvo razotkriva zaključak: “Mi drugog izbora nemamo.” Zašto?
Pitanje je to na koje će nam dio odgovara donijeti pojam eurizacije, potencijalno poznatiji široj javnosti u formi dolarizacije. Ukratko kazano, riječ je o fenomenu kada je domaća valuta izrazito vezana uz dolar (dolarizacija) ili euro (eurizacija). To je dobro poznat fenomen u Hrvatskoj gdje iako imamo kunu kao sredstvo plaćanja, možemo vidjeti kako je sve drugo izraženo u eurima: “To pokazuje ograničenost valute, ali i ograničenost monetarne politike koju provodi HNB.” Dobar primjer toga je štednja građana koja je, kazat ćemo u jedan glas, u stranoj valuti, primarno eurima. S druge strane, kada govorimo o javnom dugu, ponovo govorimo o eurima.
Ipak, kuna je dosad bila službena valuta, i HNB se vrlo obrambeno postavljao spram nje, braneći tečaj kune što je rezultiralo time da se lako možemo zeznuti te kazati kako je tečaj kune u odnosu na euro bio fiksan! To nije bio slučaj. Nadalje, kada govorimo o hrvatskom gospodarstvu, govorimo o malenom, otvorenom, uvozno orijentiranom tržištu što nam stvara problem jer “imamo vlastitu valutu, a kupci smo u Europi.” Ipak, najveći problem prisutne eurizacije mora zasigurno biti onaj valutnog rizika i pitanja gubitka kod promjene tečaja.
Unatoč iskazanom, ekonomistica upozorava s obzirom na činjenicu kako uvodimo euro u izrazito delikatnoj situaciji, situaciji kada se suočavamo s geopolitičkim, energetskim i drugim problemima. Ipak, po pitanju prednosti i nedostataka nema previše promjena. I tako dolazimo do glavnog pitanja teksta: što su prednosti, a što nedostaci uvođenja eura? Najvažnija prednost je poništavanje eurizacije, a time i nestanka valutnog rizika. Nadalje, dolazimo u poziciju da povisimo kreditni rejting ulaskom u Eurozonu s obzirom na to kako možemo očekivati da će se poboljšati percepcija države od strane kreditnih agencija što bi nas približilo povoljnijem zaduživanju. Pored toga, nestaje neizvjesnost po pitanju tečaja, kao što ćemo imati bolju usporedivost cijena. Ulaskom u eurozonu ulazimo u drugi sustav, ESM, sustav koji će nadodati zaštitnu mrežu u slučaju novih financijskih kriza.
Naravno, prisutni su nedostaci u cijeloj priči. Počnimo od gubitka simbola, simbola u koji, docentica ponovo ističe, nismo vjerovali. Nadalje, ostajemo bez samostalne monetarne politike, ali ona je, ipak, bila vezana čvrsto uz eurizaciju. Uostalom, velika većina banaka je u stranom vlasništvu na našem području. Stoga, sve se svodi na najveći nedostatak, štoviše, strah: rast cijena.
Iako je prema nekim statistikama uvođenje eura na rast cijena utjecao minimalno, gošća ističe kako veći problem predstavlja zaokruživanje cijena. Iako je zakonski okvir po tom pitanju jasan, zaokruživanje se uspostavlja kao proces koji je teže pratiti kao se približavamo 2023. godini. Ekonomistica očekuje kako će se u srednjem roku izbalansirati cijene, ali i naglašava kako daleko veći problem za nas predstavlja nestabilno razdoblje pred ulazak u eurozonu; druge članice su, ipak, imale više mira. Pored toga, Suljić Nikolajev naglašava kako moramo svjesni da se plaće neće odmah povećati, ali kako iskustvo susjednih članica pokazuje da hoće; istina, naglašava kako i velika odgovornost pada na leđa hrvatskog gospodarstva i države.
Stoga, što je zaključak: da ili ne? Odgovor je da je izbora teško bilo za turistički orijentiranu zemlju nalik našoj te kako, uz pametne poteze, možemo ispuniti cijelokupni potencijal eurozone, slično kao što je učinila Slovenija koja je u eurozonu ulazila pred krizu prije 15 godina. Jesmo li ovim predavanjem utišali rasprave? Nismo ni htjeli, htjeli smo im samo dati podlogu za daljnje istraživanje. Ekonomske i druge teorije čekaju!
Fiksan tečaj teksta: David Čarapina
Programski ciklus imena “OK knjižnica, OK zajednica” u kojem OK simbolizira pojam “otporne knjižnice” posvećen je osnaživanju zajednice i pojedinca u kontekstu izazova suvremenosti i budućnosti na najrazličitijim područjima života – psihološkom zdravlju, urbanističkom razvoju, tehnološkim revolucijama… Sadržaji programa usmjereni su prema novome, progresivnom i budućnosti s ciljem učenja, inspiriranja i usmjeravanja prema konkretnim akcijama. Financijsku podršku projektu “Otporna knjižnica za kvalitetniju zajednicu” koji je dio obilježavanja 2021. kao Godine čitanja pružilo je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu kroz program American Cornera.
