Ove sam godine čitao relativno više nego inače. Nema to neke posebne direktne veze s pandemijom i novootkrivenim vremenom (potpuno sam zbunjen tko su svi ti “binge-gledanje” ljudi) jer radio sam jednako puno i neposloženo kao inače već više s fokusom, jakom željom za izolacijom od puno tema i likova u medijskom prostoru proteklih mjeseci koje smatram dosta debilnim i štetnim za razvoj društva, a i nekim malim investicijama poput one u novi Kindle i iPad. S njima sam već veteran od 2011., a onda su uređaji koje sam imao postali prestari, pa je sada stiglo vrijeme za obnovu.
Ovih 11 naslova mi se usjeklo kao najzanimljivije. Gotovo sve, osim jedne knjige, su na engleskom, a i ta jedna je zapravo sarajevsko izdanje. I jedino papirnato. Kada te zanimaju recentna publicistika i više stručnija literatura nema smisla čekati prijevode i papir (koji mi je BTW draži) jer se to na žalost neće dogoditi. To je kulturna katastrofa, ali i druga tema.
No evo što mi se svidjelo od nekih 25 pročitanih naslova.
Can’t Even: How Millennials Became the Burnout Generation
Nije jedna od onih idiličnih iz marketinških knjiga koje su prve počele napuhavati fenomen “milenijalaca”, ekipe rođene nakon 1980. godine. Nekad je bilo zanimljivo gledati što kupuju, konzumiraju i kako im to prodati, a sada je sve jasnije da je riječ o generaciji sve čudnije sadašnjosti i budućnosti. Autorica je doživjela tipični “burnout” i više nije mogla raditi ono što je do tada radila, ali se odlučila zapitali zašto je toliko njenih vršnjaka u sličnom problemu.
Postavlja legitimno pitanje – kako je moguće da će generacija s toliko materijalnih dobara, rođena i odrasla u vrijeme najveće konjunkture postati izrazito nesigurna na duge staze te će vjerojatno završiti siromašnijom od svojih roditelja. Baš u zemljama koje zovemo razvijenima… To je američka priča i malo ide na živce što malo čega domaćeg ima o toj temi (raspored i iskustva naših generacija su dosta različita), ali vrijedi kao početak razmišljanja.
Calling Bullshit: The Art of Skepticism in a Data-Driven World
Svidio mi se prvo naslov, a onda i štivo. Svi volimo reći “ja vjerujem u znanost”, ali tu ima svega u što smo se posebno uvjerili ove godine. Znanost je puna “fajka” posebno u reprezentaciji, čak i na nivou znanstvenih publikacija.
Jedna od novijih fora u kombinaciji s naivnošću i površnošću na društvenim mrežama je recimo korištenje podataka u kakvom lijepo napravljenom grafu. Ako su tu X i Y, brojevi, sinusoide i apside, autor se oslovljava s “ugledni matematičar”, to mora biti neka duboka istina, zar ne? Calling Bullshit pokazuje zašto je odgovor češće da je to nekakav “bullshit” i “vražja posla”…
Green Swans: The Coming Boom in Regenerative Capitalism
Koncept koji mi je zanimljiv, a spaja kapitalizam, slobodu, poduzetništvo i održivi razvoj. Priča je to o regenerativnom kapitalizmu čija je suština vođenje razvija prema načelima “zelenog labuda”. A tek smo upoznali “crnog”… Nije neka isprazna hipičija i zagovor skakanja po livadama bez hlača nego ozbiljna poslovna tema. Zato sam već i pisao raniji prikaz koji se nalazi ovdje.
Jugoistočna Evropa: globalna historija
Pregledno, detaljno, utemeljeno. Te tri riječi najbolje opisuju ovu debelu knjigu (kako je jedina papirnata u ovom izboru samo za nju to mogu iskreno reći) o onome što obično zovemo Balkanom. Fokus je na procese nakon nastanka i po dezintegraciji Osmanskog carstva s puno linija o kulturi, “dugim trajanjima”, mentalitetu, geostrateškoj poziciji i situaciji. Bolja i dublja od famoznog “Imaginarnog Balkana”.
The Great British Dream Factory: The Strange History of Our National Imagination
Britanci su prestali biti industrijskom nacijom, ali posljednjih desetljeća stvaraju gomilu produkata iz sfere kreativnih industrija, posebno pop kulture. Knjiga dobro zalazi u same izvore niza fenomena poput Harryja Pottera ili heavy metala koji su rođeni upravo zbog specifičnosti britanskog društva i povijesti.
Zanimljivo je pratiti kako se dobar dio toga temelji upravo na prodaji potonjeg – povijesti i stereotipa o Otoku, a nisam baš siguran koliko će to dugo za Britance biti moguće. Koliko TikTok Kineze zanima Midsomer imaginarij?
Retooling Politics: How Digital Media Are Shaping Democracy
Ne znam hoće li se sada nakon Trumpa tema ispuhati ili napuhati, ali dobra analiza procesa posljednjih godina koji su ispleli društvene mreže, emocije, istine i laži. A time mijenjali naše društvo na načine koje nismo očekivali onda kada smo vjerovali da nas sve te društvene mreže spajaju.
Bolja od drugih jer ne misli da je Facebook napravio nešto posebno i svih prevario već nas je samo stavio pred ogledalo, ostatak posla odrađujemo mi na izborima…
Every Tool’s a Hammer: Life Is What You Make It
Biografska priča Adama Savagea kojeg dobro znamo iz Mythbustersa. Puna je njegovih anegdota o osobnom razvoju na putu stvaranja, govora o hobijima poput izrade kostima, tehnologijama s kojima je radio… Recimo da je to jedan tipični “makers geek” američkog tipa, nešto čega kod nas nema baš previše, posebno ne s takvim komercijalnim potencijalom. Imamo i mi majstore iz garaže, ali obično ne vole pričati o sebi.
Winter World
Jedini književni naslov u ovom izboru i uz to pomalo trash. Nikakve velike istine o svijetu i vremenu, samo dobra stara kombinacija SF-a i avanture. Riddle je i inače dobar za te jeftine trilere s kakvom premisom spašavanja čovječanstva. Čitao sam i Pandemic i The Atlantis Gene, sve počeci različitih serijala.
Ovdje su nas zeznuli misteriozni vanzemaljci zbog kojih Zemlja ubrzano ulazi u ledeno doba, ali skupina znanstvenika i astronauta će ih u tome spriječiti. Ne osuđujte me.
The Shenzhen Experiment: The Story of China’s Instant City
U ovom izboru zapravo najdraža. O famoznom kineskom gradu u kojem je vjerojatno složen dio ili cijeli uređaj na kojem ovo čitate, najveća tvornica tehnologije na svijetu u kojoj ne postoje političke i ideološke razlike u svijetu čipova, robota i lemilica.
Priča se kreće između analize urbanizma i povijesti tog fascinantnog grada o kojem je raširen mit da je bio malo ribarsko mjesto, ali autorica ide onkraj te priče za malu djecu jer “mala ribarska mjesta” u Kini su veličine barem dvije Rijeke…
The Model Thinker: What You Need to Know to Make Data Work for You
Nagledali smo se modela posljednjih mjeseci, s ova knjiga je odličan pregled raznih vrsta i svrha modeliranja. Mene je nadilazila jer nisam baš kapacitet za ozbiljnu matematiku, ali može se… Mnoge dobre ideje i uvidi na razini općenitog dojma sjednu. Osjećaš se “mudrim” o čemu i autor govori u uvodu iako zna da će vas kasnije išamarati s najopakijom matematikom.
Practicing History: Selected Essays
Zbirka eseja Barbare Tuchman, autorice knjiga poput Zlosretno XIV. stoljeće (o famoznoj epidemiji kuge) koja je znala povijest pretvoriti u pravu priču. Iako sama nije profesionalna povjesničarka Tuchman je radom nadoknađivala sve što treba.
Dosta praktičnih savjeta i uvida o životu jednog povjesničara koji želi imati svoju praktičnu životnu ulogu, a i realno živjeti od pisanja komercijalnih članaka i knjiga. Fora je bar čitati o tome da je netko uspio…
Sad čitam Intelligence Trap – Why Smart People Makes Dumb Mistakes. Tek sam na konceptu razvoja testova inteligencije, ali djeluje baš obećavajuće. S time će se zaključiti 2020. pa valjda i naslov ima neke simbolike. Vidjet ćemo što nosi nova…
Kada ovako skupljeno pogledam u retrospektivi puno je to knjiga o informacijama, nastanku i tijeku informacija, znanosti, komunikaciji (…) s jedne strane, malo o povijesti te ponešto o urbanističkom razvoju s druge strane. To su manje više područja koja me i inače najviše zanimaju, a nekako su dobro korespondirala s cijelim kontekstom ovih par mjeseci… Godinu sam počeo sa Signalom i šumom Natea Silvera, pa se tako i nastavilo, Uglavnom, zavirite u sažetke pa možda ima nešto što i vama pomogne u kakvom budućem izboru.
