Prva prava godina trećeg desetljeća XXI. stoljeća bila je vrlo radna, zaposlena i operativna godina pa posljedično za mene i slabo čitalačka godina. Stvarno sam imao malo nekih trenutaka za ozbiljniju koncentraciju na slobodno vrijeme, nije bilo nikakvog lockdown “offa” poput onog u travnju 2020., samo ritam, ritam, ritam… To me uvijek podsjeti koliko su bezvezna silna kukanja o “nenačitanosti zbog nekulture”. Ne čitamo previše jer za to nemamo vremena i to je skroz druga vrsta problema.
Ipak ima pozitivnih stvari – izašao sam iz robije knjiga o “fake newsu”, informacijama i modelima u što sam u skladu s 2020.-om ozbiljno zaglavio, niti jedna nije o pandemijama i virusima, također nema ni knjiga o predviđanjima/futurologiji te su generalno one pročitane 2021. godine vrlo raznolike.
Nisam svaku čitao jednako posvećeno i pažljivo, neću reći ni da mi je riječnik engleskog jednako dorastao svim kompleksnim idejama, ali nije bilo loše. Možda nekome posluži za njegov budući izbor.
Sneakers: Fashion, Gender and Subculture (Yunija Kawamura)
Znanstvena sociološka knjiga fokusirana prije svega na američku priču o tenisicama i njihovoj ulozi za društvo. Fora je osvijestiti da nešto tako banalno poput obuće određuje naša najdublja pitanja identiteta. Ipak, mi smo uvijek bili siromašni da bi nam “đordanke” bile nešto više od predmeta žudnje iz izloga u Trstu devedesetih…
Eyes on the Street: The Life of Jane Jacobs (Robert Kanigel)
Jane Jacobs zaslužuje valjda ulicu u svakom gradu, a ova biografija otkriva kako je formalno skromno obrazovana žena, s nekakvim načelnim interesom za magazinski medijski rad i pisanje, postala genijalka i osnova za razmišljanje o ikakvom zdravom urbanizmu, idol aktivističkih kvartovskih inicijativa od Tokija do Los Angelesa. Svidjelo mi se i što je originalno iz Scrantona, grada u kojem se odvija serija Office, danas jako dosadne sredine, ali čija je prošlost oblikovala Jane I njena promišljanja. Priča je to stoga i o usponu i padu gradova u promišljanju o čemu je Jacobs bila majstorica.
A Biography of the Pixel (Alvy Ray Smith)
Ovaj naslov mi je zadovoljio stari interes za povijest tehnologije kroz društvenu prizmu. Rekao bi da je to najbolja stvar koju sam čitao 2021. godine uz kasnije spomenuti naslov o New Yorku. Autor je fokusiran na razvoj digitalne vizualnosti od samih zametaka teorije koja je omogućila razvoj digitalne slike do prvih elektroničkih implementacija. Pomalo je i apstraktna, teorijska, nije jednostavna za društvenjake iako se pisac, inače suosnivač Pixara, stvarno trudi temu svesti na razumljivu razinu te imate osjećaj da ste na jednom dobrom predavanju o digitalnim slikama, animaciji, filmu, igrama, ekranima u cjelini. Fenomenalno.
The Ideal City: Exploring Urban Futures (Space10)
Knjiga koju više čine super fotografije nego tekst, ali je doista inspirativna za moderno promišljanje suvremenog grada. Iza nje kroz svoj multidisciplinarni danski pogon Space10 stoji zapravo IKEA i to je najfascinantnije – ne bi li ta korporacija uspjela zanima ju cjelina života, a ne samo koliki bijeli stolić na odvidavanje nam stane u dnevni boravak.
Uncountable: A Philosophical History of Number and Humanity from Antiquity to the Present (David Nirenberg)
S obzirom da sam išao u Gimnaziju Andrije Mohorovičića, a uvijek bio i dosta loš s formalnim uspjesima u matematici, malo nadoknađujem propušteno i s distance bez presinga ocjena rovarim po tom super predmetu. Ovo je vrlo “light”, spaja priču o povijesti filozofije, matematike, umjetnosti i znanosti, ali otkriva fascinantnu parabolu puta brojeva u životu naše civilizacije kao i pozadinu besmislenog suvremenog sukoba “prirodnjaka” i “društvenjaka”.
Ravenna: Capital of Empire, Crucible of Europe (Judith Herrin)
Top razočaranje, ali red ju je spomenuti jer fora su te velike teme tranzicije između značajnih razdoblja, a koje zapravo traju po 300 godina. Znate ono kada vam u školi kažu “Rim propao 476. godine”, a zapravo je i prije i kasnije Carstvo nastavilo postojati u raznim formama. Ovdje je konkretno riječ o procesima dezintegracije rimskog carstva od 250. do 650. godine koji prolazi fascinantnu tranziciju u vidu nastanka novog grada Ravenne kao jednog od sjedišta carstava uz još grandiozniji Konstantinopol na istoku. Znam da izvora nema puno, ali sve radnje i zbivanja su previše svedene na velike ličnosti i politiku tog vremena, bez puno suštine, kulturne pozadine, sociologije i sl. Bez obzira na to vrijedi razmišljati o tim pomalo “tamnim” razdobljima ljudske povijesti.
New York, New York, New York: Four Decades of Success, Excess, and Transformation (Thomas Dyja)
Top stvar ovoga ljeta koju sam čitao baš u dahu. Priča je to o fascinantnom gradu od sredine 70-ih godina kada je bio u financijskom bankrotu, sigurnost na povijesnom dnu, demografija slomljena, a ulice nalikovale na zemlju trećeg svijeta (pogledati video Harlema iz tog razdoblja sa smetlištem nasred kvarta).. Pomalo pratimo transformaciju, razne odluke gradonačelnika, developerske i urbanističke poteze, koje su grad gurnule prema sjajnom središtu svjetskog poslovanja, medijske industrije, umjetnosti, trendsetterstva u svakom obliku… Knjiga koja pokazuje da nigdje ništa ne stiže samo od sebe nego iza stoji rad i puno riskantnih i vizionarskih poteza.
The Great Guide: What David Hume Can Teach Us about Being Human and Living Well (Julian Baggini)
Više mi je ispala kao reminiscencija na neku studentsku ljubav prema Humeu nego što me oborila, ali ajde… Hume je poznat kao idol analitičke filozofije i filozofije znanosti, ali manje kao tvorac zaokružene teorije “dobrog življenja”. I u svojoj teoriji vrlina gura svojevrsni naturalizam, knjiga je na neki način i malo dublji “self-help”, ali nije me toliko dotaklo kao problem indukcije svojevremeno.
Mliječni zubi (Lana Bastašić)
Labav sam s književnošću ili fikcijom koja nije jeftina (beskonačni niz Dylan Dogova, romana A.G. Riddlea i sve hororasto od Kinga uglavnom gutam) pa “Mliječni zubi” u tom izboru ispadaju kao nešto upečatljiviji i ozbiljniji. Preporučila kolegica, da joj se svidjelo, a u prvoj priči djed masturbira u šumi… Ok. Dobra je stvar, pomalo melankolična, kako sam slab na taj osjećaj, uspjelo se pročitati, a olakšava i činjenica da su to kratke priče.
Merchant Kings: When Companies Ruled the World, 1600–1900 (Stephen R. Bown)
Jaka stvar i tema o vremenu nastanka trgovačkih korporacija i monopolnih društava koja su zapravo vršila europsku kolonizaciju. Priča je to o svim tim istočnoindijskim i zapadnoindijskim kompanijama iz Nizozemske, Francuske i Engleske, a koje su beskrupulozno šećernu trsku, kavu, začine i ljude pretvarale u predmet trgovine i profita, paralelno stvarajući tradiciju inovacija poslovanja bez presedana u poznatim kulturama, a koja je pak i dovela do izrazite snage zapadnog svijeta.
Kad je život bio novi val: omladinski list 1975. – 1990. (Edi Jurković)
Riječka stvar jedne interesantne generacije, odličan doprinos povijesti medijske i pop kulture. Napokon nešto o riječkim sedamdesetima i osamdesetima što nije o glazbi iako je naravno za Val i glazba važna. Grafički vrlo raskošna, sadržajno iscrpna, tehnikom vas baš odnosi na stranice tog lista…Može se o “Valu” pisati i na interdisciplinarnije i slojevitije načine, ali to će valjda sljedeći istraživači.
Netflix Nostalgia: Streaming the Past on Demand (skupina autora)
Kad se pojavio He-Man na Netflixu opralo me vidjeti koliko zapravo koriste nostalgiju u svom stvaranju pa sam naletio da ovaj super iscrpan zbornik skupine autora koji detaljno analizira kako i kroz koje metode Netflix čuva, utječe i unovčuje naša sjećanja. U međuvremenu He-Man je dobio i drugu sezonu i totalno mi je zakon (inače bijeli odrasli dječaci u SAD-u su jako ljuti što je glavni lik postala žena), a ova knjiga mi je dobro rekla zašto sam tako slab na sjećanja.
Soft Power: The Forces of Attraction in International Relations (Hendrik W. Ohnesorge)
“Mekana” moć nas stalno nekako pritišće, obično toga nismo svjesni, a u stoljeću znanja i informacija možda je i važnija od one “tvrde”. Fora knjiga koja pokazuje njeno dugo trajanje (primjeri iz antičkog Rima) uz puno teorijskih postavki o tome što, kako, zašto te kako kultura igra u tome jednu od ponajvećih uloga.
Sada je na redu Određivanje granica – održavanje spomenika između kulture građenja i politike sjećanja Thomasa Willa.
Ono što sam htio pročitat, ali nisam još uspio kupiti zbog sulude cijene dostave od 100 dolara (!), barem u tom trenutku, je Columbo: Paying Attention 24/7, nova knjigu o super inspektoru, rastresenom i razbarušenom, ali kojemu ništa ne prolazi ispod očiju. And sir, just one more thing… Samo da prođe ta logistička kriza ili da stave i e-book u ponudu.
![[Foto tutorial] Izradi lampu od odbačenih knjiga!](https://rasadnik.fyi/wp-content/themes/rasadnik/assets/icons/ic-arr-prev.svg){kind=icon}
