Kada ćemo se početi frustrirati zbog kašnjenja leta za Saturn? Zašto nam još nisu javili datum održavanja partija na svemirskoj stanici? Zar se moramo početi spremati za dolazak asteroida… Dnevnik lansirne rampe ima neke od odgovara; u redu, ne znamo zašto nismo pozvani na parti!
Dnevnik lansirne rampe je tjedni odabir vijesti iz svemira, o svemiru, a jednom i po svemiru. Ne možemo (još) slati dopisnike na druge planete (ili u druge sustave), ali možemo izložiti što nas je zaintrigiralo o tome.
Promišljanja svemirske industrije
Svemirska industrija još uvijek se nije riješila turbulencija kriznih godina, piše Mirian Kramer za Axios. Unatoč tome što firme (Blue Origin, Virgin Galactic) postepeno sazrijevaju, što je i SpaceX pokazao objavom o prodanim kartama za let oko mjeseca, pitanje je kakva se točno budućnost nazire. Govorimo li ovdje o budućnosti u vidu satire Avenue 5, ili govorimo li o tome da je tamna strana Mjeseca rezervirana samo za nosonoše platinum kartica?
Kramer više naginje drugoj opciji, ističući kako su male šanse da se tržište može otvoriti i drugim ljudima. njena sugovornica, CEO BryceTecha, ističe kako njihovo tržište trenutno generiraju pojedinci te vlada. Pravo tržište trenutno je udaljeno desetljećima jer osim manjih letova (te zazivanja budućih letova van orbite), kompanije ne mogu ponuditi ništa drugo, a i znaju da ih nitko drugi ni ne može ugroziti.
Igru bi potencijalno mogao promijeniti Starship iz SpaceX, višekratno uporabljivo vozilo koje bi istodobno smanjilo, kako cijenu leta, tako i cijenu proizvodnje. Pored niza eksplozija, uspješan let istoga dogodio se prošle godine sa Starship SN15. Ipak, treba pripaziti i na rezanje budžeta svemirskim agencijama koje su već morale programe za prvu polovicu desetljeća prebaciti na njen sam kraj.
Dizajniraj svoju svemirsku stanicu
Upravo pridošli astronauti (Kjell Lindgren, Bob Hines, Jessica Watkins te Samantha Cristoforetti, zajedno s posadom misije Crew-4 koja ih je vratila; iza njih stoji SpaceX) s Međunarodne svemirske postaje (ne, nisu je još srušili) za javnost su otvorili temu budućih generacija svemirskih postaja. Naime, slažu su kako su nove postaje moraju početi razmišljati o tome da, prije nego što promisle stanicu, “morate staviti ljude u jednadžbu.”
Space.com razložio je budućnost po tom pitanju. NASA planira do 2030. godine napraviti tranziciju prema komercijalnim svemirskim postajama. Odabrala je Axiom Space za izgradnju jednog od modula u središtu tih napora, a i protekle godine proširila je moguće nacrte destinacija za letove u niskoj orbiti, zahvaćajući tako koncepte Nanoracksa, Northrop Grummana te Blue Origina. Upravo na njih ciljaju astronauti kada govore o promjenama; svaka od njih bi na umu trebala imati efikasnost te održivost na prvom mjestu. Da, postoje i konkretnije ideje; jedna od članice Crew-4 misije, Jessica Watkins, istaknula je potrebu za rotirajućom kupolom (npr., ISS ju je dobio tek 2010.).
Cristoforetti, primjerice, ističe kako će komercijalne postaje morati biti daleko fleksibilnije s obzirom na to kako će užitak biti primaran razlog tih letača. Zaključak? Postoji vjera da će se sve to dogoditi prirodnim putem; komercijalno asteroid stiže i na druge planete.
Čitanje asteroidnih listića
I dok sve glasnije počinjemo razgovarati o prijetnji asteroida, javljaju se i glasovi o tome kako, pored toga što na svojim ramenima nose planetarno uništenje, nose i tragove duge povijesti svemira. Nije za čuditi ako znamo da su oni ostaci stvaranja planeta. Novi rad, usredotočen na pali asteroid Ryugu iz 2020., pokazuje nam u kolikoj mjeri možemo naučiti iz njih o nama.
U centru promišljanja tako su se našli podrijetlo asteroida, kao i pronađeni elementi. Naime, tri rada proizašla iz asteroida tvrde kako je vrlo vjerojatno nastao onkraj Sunčevog sustava. Uzeti uzorci pokazali su se raskoš plemenitih plinova (i njihovih izotopa), ali nestalnih plinova. Zašto je to važno? Naime, znanstvenici vjeruju kako nam ti rezultati mogu pomoći razlučiti povijest Zemlje, točnije, kako su ti elementi došli do nas.
Još važnije, ti rezultati razlikuju se od drugih, analiziranih palih meteora, ali slični CI hondritima, kamenim meteoritima; hondriti se općenito smatraju najstarijim stijenama u Sunčevom sustavu. Time dolazimo do zaključka kako su ini nastajali u drugim dijelovima sustava. Nagađa se između Urana i Neptuna, ali detalji su manje važni; daleko važnije jest kako su, i Ryugu, i CI hondriti potencijalno vezani Oortov oblak koji se nalazi na samome rubu sustava. Ako su uistinu povezani, znanstvenici bi se približili razumijevanju svemirske dinamike. Trenutno traje spor, jedan rad osporava tu mogućnost, ali istraživanje asteroida donosi i druge mogućnost s obzirom na to kako je svaki različit te će, u slučaju da bude na putu prema nama, upravo njegova kompozicija odlučivati naš pristup spram njega. Svako od ovih istraživanja pomaže nam razumjeti, kako postanak planeta, tako i trenutno stanje stvari oko nas.
Nove misije već su planu, jedna od njih trebala je već krenuti, dok se jedna vraća u rujnu iduće godine
