U sklopu netom završenog Festivala održivosti održala se novinarska radionica na kojoj su istraživački nastrojeni učenici dobili priliku uz mentora istražiti jednu od riječkih zelenih tema. Ciklus istraživačkih tekstova otvaramo reportažom Lucije Brkić koja je pod budnim okom novinarskog mentora Jasmina Đečevića pisala o radioničkom fenomenu Riperaj i strategiji 3R.
,,Mi smo u trenutku povijesti čovječanstva i povijesti našeg planeta bez presedana. Zbog ogromnog pritiska pandemije, klimatskih promjena i uništavanja prirode upozoravajuća svjetla za zdravlje planeta i čovječanstva bljeskaju crvenom bojom – sad je trenutak da se odabere sigurniji, pravičniji put ljudskog razvoja“, poručili su ovih dana Ujedinjeni narodi u izvješću kojim se poziva vlade, poslovni svijet i građane da se okrenu drugačijoj vrsti razvoja.
Priča o potrebi za temeljitom promjenom naših navika, često skrivena iza sintagme „održivi razvoj“, nije nova, a u njenom je središtu zaštita okoliša čime zapravo štitimo – sebe.
Trenutno živimo u društvu u kojem postoji prekomjerna potrošnja u brojnim aspektima naših života što za posljedicu ima i povećanu proizvodnja otpada. Prema podacima Europske komisije, teško zamislivih 3 milijarde tona smeća se godišnje proizvede u Europskoj uniji, svatko od nas u Hrvatskoj godišnje proizvede 400 kilograma smeća, a Fond za zaštitu okoliša navodi da 80 posto proizvoda bacimo u smeće nakon smo jedne upotrebe. Kada se pogledaju te brojke jasno je da je borba s otpadom jedan od gorućih problema u svijetu.
Jedan od načina borbe je strategija 3R (reduce, reuse, recycle) koja uključuje smanjenje, ponovnu uporabu i recikliranje; najlakši način za smanjenje količine otpada je da već u startu spriječimo njegov nastanak (reduce), nanovo upotrijebimo stvari i predmete koje smo planirali baciti (reuse) odnosno kroz program reciklaže osiguramo da se materijali nanovo koriste.
Mi pažljivim odabirom proizvoda i ambalaže pri kupovini, ponovnom upotrebom, sortiranjem i recikliranjem otpada, izravno utječemo na količinu otpada kojeg je potrebno zbrinuti s odlagališta te doprinosimo očuvanju prirodnih resursa koji su potrebni za proizvodnju novih proizvoda.
Primjerice, plastični omoti u kojoj naša hrana i ostali proizvodi često dolaze, jeftini su i često toksični materijali koji mogu biti opasni za naše zdravlje. Preporučljivije je, svakako, nositi svoje platnene vrećice prilikom kupnje kojima se postiže i određena ušteda novca što je samo jedan od dobrih razloga za ponovnu upotrebu.
Potencijal odbačenih predmeta je svakako veći no što mislimo te je stoga trend ponovne uporabe zaista značajan. Naravno, lako je reći da se nešto treba prepraviti ili prekrojiti, ali vrlo često čak i kada imamo ideju što bi napravili jednostavno nemamo ni alat ni znanje. E, tu u priču ulazi Riperaj, neobično mjesto u samom centru Rijeke za kojeg vjerojatno mnogi nisu ni čuli.
Gradska radionica
Riperaj je gradska radionica za popravke. To je projekt komunalnog društva Čistoća te je namijenjen svim građanima. Oni mogu ovdje doći, dovesti i popraviti male kućanske aparate, razne komade namještaja, odjeću, igračke i slično, objašnjava nam Mirta Stipeč iz KD Čistoća s kojom razgovaramo upravo u Riperaju sjedeći na „riperanim“ stolicama i za „riperanim“ stolom.
Ono što je posebno zanimljivo jest to što vam popravke neće odraditi majstori iz Riperaja, već ćete se sami morati uhvatiti odvijača, pile, kliješta…
— Građani sudjeluju u tim sitnim popravcima uz pomoć majstora i alata koji su uvijek dostupni u Riperaju. Cilj je da se građani educiraju o sprječavanju nastanka otpada, ponovnoj upotrebi i vraćanju navike popravljanja osobnih stvari.
Posljedično s konzumerizmom je svima prešlo u naviku bacati stvari prije nego bi im dali novu priliku u korištenju. Vjerujemo da je bolje uložiti trud i probati popraviti svoje stvari umjesto da se odmah baci staro i kupi novo. Takvim današnjim načinom razmišljanja dolazi do gomilanja otpada koji možda ne bi bio u tim količinama da se prije pokušalo popraviti stvari kako su to činili, i još čine, naši stari — kaže Stipeč.
MEĐUNARODNE NAGRADE ZA INTERIJER
Riperaj se može pohvaliti dvama međunarodnim priznanjima za uređenje interijera. Što ga čini toliko posebnim, upitali smo Mirtu Stipeč?
„Riperaj čini posebnim sama oprema koju koristimo, ali i predmeti koje smo s reciklažnog dvorišta prisvojili i prenamijenili u nešto zanimljivo. Puno smo razmišljali pri realizaciji ovog projekta i uređenju njegova interijera. Cilj nam je bio da prostor bude prvenstveno mobilan, da se lako može prilagoditi veličini skupine, bilo da je odrasla ili dječja. Zatim smo htjeli da u čim većoj mjeri bude inspirativan kako bi se netko tko je došao samo pogledati prostor osvijestio da običan komad namještaja ili dio uređaja može postati atraktivan predmet s potpuno novom svrhom. Tako, primjerice, ladice mogu biti police, a bubanj od mašine može biti mobilan tabure u kojeg se stvari mogu spremiti.“
Riperaj je jedino takvo mjesto u Hrvatskoj, kaže naša sugovornica. Postoje dodirne točke između biciklopopravljaonica u Zagrebu i Splitu koje djeluju prema sličnom konceptu. Međutim, one se fokusiraju samo na popravljanje bicikala, dok je ovaj koncept cjelovitiji. Sam koncept Riperaja je povezan s održivim gospodarenjem otpadom, koje smo već spominjali uz načela sprječavanje nastanka otpada, ponovne upotrebe i razvrstavanja za recikliranje. Riperaj upravo služi edukaciji o sprječavanju nastanka otpada i o ponovnoj upotrebi.
Riperaj ima zaposlena dva majstora. Trenutno je prilagođeno radno vrijeme u kojem radi samo jedan majstor, a inače su radili svakog radnog dana i subotu. Često su se održavale radionice s mentorima koji imaju specifična znanja u određenim poljima reuse kulture kao što su, primjerice, prenamjena papira (papirnate košarice), plastičnih vrećica (plastični neseseri i torbice) i elektroničnog otpada (nakit od kablova i dijelova tipkovnice), a jedanput mjesečno su se održavali i radionice popravaka bicikla. U tome su sudjelovali volonteri koji su pomagali zainteresiranima.
BERT
Osim samih popravaka, u Riperaju građani koriste i bezambalažni aparat Bert. Njegova funkcija je da građani ovdje mogu kupiti različite ekološke proizvode, poput ulja, octa, šampona i deterdženta, ali da ne kupuju ambalažu, već da donose svoju. Takvo višekratno korištenje iste ambalaže ima cilj sprječavanja nastanka novog i nepotrebnog otpada, a osim toga se potiče rad malih poduzetnika čiji se proizvode distribuiraju kroz Bert.
Ima li Riperaj smisla?
Sve te aktivnosti su zbog poznate situacije s pandemijom koronavirusa sada u blagom zatišju, ali povratkom u „normalu“, vratit će se i radionice.
Iako projekt Riperaja zvuči zanimljivo i korisno, pravo je pitanje jesu li ga Riječani prepoznali. Često se pokrenu dobri projekti koji propadnu zbog manjka zainteresiranih.
— Odazivom građana smo jako zadovoljni! Do koronakrize smo dnevno imali 10 do 20 posjeta, a četvrtkom smo, s našim električarom, održavali popravke malih kućanskih aparata na kojemu je jednom sudjelovalo čak 17 osoba. Također, kada smo održavali radionice, uglavnom su bile popunjene i još se tražilo mjesta. Među popunjenim radionicama se istakla ,,Novi život starih predmeta” koja je posebno okupila građane i potakla ih na razmišljanje ,,izvan okvira”. Ovim činjenicama zaista vidimo stvarnu ljudsku potrebu da koriste ovakav koncept i zbog toga nam je jako drago. Trenutno je odaziv nešto opao, ali i dalje na svakodnevnoj bazi tu postoji ta potreba i ljudi koji nas posjećuju — kaže nam Stipeč te dodaje da su Riječani u pravilu spremni zasukati rukave i primiti se posla.
— I dalje postoji određeni broj njih koji se ustručava kad im se kaže da bi trebali sudjelovati jer Riperaj nije običan servis za popravke. Međutim, svejedno ostanu jer nije nužno da oni u potpunosti moraju sudjelovati u popravku, pogotovo ako nešto ne znaju. Mi očekujemo barem neki minimum od građana kako bi ipak naučili što im se pokvarilo i kako bi sami sljedeći put mogli takvo što popraviti. Prilagodili smo se našim građanima i nastojali promišljati o njihovim navikama i potencijalnim potrebama. Sam Riperaj je i nastao po uzoru na Repair café koji je počeo u Nizozemskoj. Taj koncept postoji širom svijeta i funkcionira tako što djeluje po društvenim domovima, jedanput do dvaput mjesečno, u organizaciji volontera. Nažalost, ne možemo uspoređivati društveni status Nizozemaca i Hrvata. Zbog toga je naše komunalno društvo nastojalo otvoriti jedan prostor koji služi edukaciji na temu ispravnog postupanja s otpadom i pružanju besplatne pomoći, znanja i vještina oko sitnih popravaka. Imamo stalne posjetitelje koji, naravno, nakon što su prvi puta došli kontinuirano dolaze pa je sigurno u nekoj količini vidljiv pomak u promišljanju i ponašanju naših sugrađana — zaključuje Stipeč.
NEOČEKIVANA PROMOCIJA RIJEKE
Nedavno je Riperaj posjetio i jedan mladi francuski par koji biciklira Europom i istražuje upravo ovakve ekološki osviještene projekte. Također, promoviraju ih video reportažama koje snime i objave na svom YouTube kanalu. Na taj je način Riperaj, pomalo neočekivano, odigrao ulogu i u turističkoj promociji grada na Rječini.
Budi odgovoran i kreativan
Iz svega navedenog možemo izvući jednostavan savjet: ,,Ne bacajmo stare ili pokvarene stvari, već im, uz malo mašte i truda, osmislimo novu namjenu ili izradimo od njih nove uporabne predmete.“ Ostale korisne savjete proučite u našoj infografici, a mi ćemo još istaknuti jedan aktualni vezan uz plastiku kojoj je, prema nekim procjenama i ovisno njenom sastavu, potrebno čak 1000 godina da se u potpunosti razgradi, što znači da se prva plastika ikad napravljena još nije mogla razgraditi.
Zato, primjerice, prilikom umatanja darova za blagdane, rođendane i slične svečanosti izbjegavajte koristiti ukrasni papir za zamatanje i okušajte se u eko načinima umatanja poput korištenja vrećica od tkanine, staklenki, košara, vlastitog starog papira ili čak tuljca od toaletnog papira. Postoji mnogo načina ponovne uporabe plastike u kojima se možete okušati na kreativnim radionicama u Riperaju koje postaju sve popularnije među Riječanima. Tako s nekoliko jednostavnih prilagodbi i novih hobija možete smanjiti količinu otpada i smeća kojeg stvarate.
Osim stvaranja okolišnih blagodati, osobno možete profitirati jer manje trošite na kupnju, a zatim i na odlaganje materijala bez kojih biste mogli. Ponovnom uporabom starih predmeta smanjujete količinu otpada koji završava na odlagalištima, stvarate nove predmete bez velikih troškova, štedite vrijedne resurse i energiju te od svog okoliša stvarate još ljepše i ugodnije mjesto za život!
