Naslovni zaključak panela Pametni zeleni grad: nije u čipovima sve… još uvijek zvoni u ušima publike. Unatoč tome što nam se čini kako smo sa pojmovima kao pametan grad ili održivi razvoj rođeni, njihov ulazak u hrvatski kontekst u nama stvara nervozu i strah. Oduvijek smo bili majstori u iskrivljavanju pojmova jer smo se u previše navrata naslanjali na formu, a zaboravljali sadržaj. Silna količina zelenih, a pametnih pojmova u naše se rječnike uvukla potiho, bez promišljanja. Kada bi mogli buditi ljude u kasne noćne sate i pitati ih da definiraju pametne gradove ili bioenergetiku, odgovori bi se našli na samim granicama. Gradovi bi poispadali iz Asimovih knjiga, dok bi bioenergetika bila raskomadana te pažljivo odložena u odabrane kontejnere. Sredina bi ostala netaknutom.
A upravo o njoj je jučer bilo riječ na panelu American Cornera Rijeka koji djeluje u sklopu Gradske knjižnice Rijeka.
Tehnologija neće riješiti naše probleme
Kao uvod u programski ciklus Otporna knjižnica za novu zajednicu u zoomastom okruženju se održao panel Pametni zeleni grad: nije u čipovima sve…. Na njemu su sudjelovali stručnjak za pametne gradove Damir Medved, arhitektica Gorana Stipeč Brlić te inženjer Hrvoje Keko koji su uz moderaturu Kristiana Benića prošli abecedarij pametnog grada. Kroz 90 minuta gosti su se prošetali vlastitim, ali i našim koncepcijama pametnih gradova koji dijele zajednički ulaz — definiciju:
“Postoje stotine definicija. Za mene je pametan grad onaj koji je svojim građanima ugodan za živjeti. Već su prije sto godina razmišljali o tehnologijama pametnog grada. Danas se pokazuje kako tehnologija pametnog grada nije nikakva tehnologija već pitanje procesa. Ključ se nalazi u upravljanju i razumijevanje građanskih potreba.“
Damir Medved
Program se odvija kao uvod u programski ciklus “Otporna knjižnica za novu zajednicu” (podrška Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu Godine čitanja 2021.) koji će Gradska knjižnica Rijeka provoditi od svibnja 2021. godine kroz niz fizičkih i online susreta sa znalcima iz poslovne, tehnološke, znanstvene sfere, a čije spoznaje mogu pomoći da kroz knjižnice gradimo znanja potrebna za buduće pandemije, elementarne nepogode i sve ono kada nam je potrebna otpornost zajednice na nevolje.
Pitanje tehnologije uvijek se provlači u promišljanjima o pametnim gradovima. Utopijske vizualizacije su neminovne, a naša SF produkcija uvijek nad odvede na rub high-tech razmišljanja. No, s ulaskom u novo desetljeće čini se kako je došlo vrijeme za promjenu naših vizualnih paradigmi:
Nije sve u čipovima. Kriva su starija razmišljanja kako će tehnologija riješiti sve naše probleme. Prije će nas privući grad s dobro uređenim šetnicama doli high-tech priča. Ona je dobra prva dva dana, ali već treći dan počinje stvarati probleme.
Damir Medved
Kao što pametni gradovi nisu kompleksni kao što ih zamišljamo, nisu ni tako jednostavni:
Kada bi netko pogledao biografije nas, proponenata tehnologije, rekao bi da ćemo ju samo viljuškarom iskrcati u grad koji će odjednom postati pametan zahvaljujući primjerice postavljanju hotspotova. Tehnologija sama po sebi nosi svoje probleme.
Hrvoje Keko
Unatoč novim promišljanjima, moramo se pomiriti kako nam u rukama ostaju stari pojmovi s kojima moramo iskovati nove koncepcije:
“Vjerujem da kada se za 50 godina okrenemo unazad da će nam se biti teže odlučiti je li nezgodnije odabran termin pametan grad ili digitalna transformacija. Posebice je digitalna transformacija bedasto odabran termin jer je ona prvenstveno transformacija, a ne digitalna. Ovdje nije riječ o digitalizaciji, već je pitanje transformiranja procesa koji će biti jednako loši ako su analogni ili digitalni. Tehnologija može biti enabler, ali i disabler.”
Hrvoje Keko
Međutim, kako protiv stereotipnih razmišljanja koja nisu unikatna samo za naše prostore? Ako želimo oživiti novo značenje pametnog grada, otkuda moramo započeti. Jednostavno — uđemo u lift, spustimo se do prvog parka i prošećemo:
Ključna je održivost, suradnja i povratak samim ljudima. Ako nismo posloženi u našem prostoru, neće nam pomoći ni virtualni prostor. Kao naziv, pametan grad više ne drži vodu. On sad nužno mora biti i green. Pametno i zeleno mora funkcionirati zajedno. Kada znamo da jedan Dubai želi biti zelen, sve nam je jasno.
Gorana Stipeč Brlić
Moramo se naći u sredini
Kada sumnjamo, volimo biti praktični. Nikada nam nije bio problem vezati konja gdje nam odredi gazda, ali uvijek nam je bio problem odabrati novog gazdu. Izlazak iz komfort zone prvi je, ali najteži korak. Zaboravimo dječje zgode izvlačenja zuba, ili adolescentske muke povlačenja flastera; ako želimo da drugi izađu iz komfort zone, moramo ih pitati kako im možemo pomoći:
Ja sam uvijek govorio kako previše novaca ulažemo u beton, a ne u pamet. Volio bih da naredne investicije budu usmjerene prema pametnim rješenjima do kojih će doći kroz interakciju s građanima. U Rijeci postoji CEKOM unutar kojeg se nalazi urbani laboratorij. Njegova svrha je da se tehnološka rješenja ponude građanima u relativno ranoj fazi testiranja. I tako građani u ranoj fazi mogu reći ako im se sviđa ili ne. Nije važno ako se radi o proizvodu ili usluzi; najbolja varijanta je da se građanima da na izbor da oni odrede.
Damir Medved
I da se ne varamo — ne prodajemo maglu:
Slična stvar je i s politikom; određeni političari su shvatili kako moraju pitati građani. Oni su uspjeli implementirati određena obilježja pametnog grada. U Hrvatskoj taj proces postoji i nije beznadan. Postoje svijetli primjeri koji nam pokazuju kako je moguće uspostaviti čvrstu svezu između građana i javne uprave. Naravno, bilo bi puno bolje kada bi toga bilo više. Ja sam uvijek govorio kako previše novaca ulažemo u beton, a ne u pamet.
Damir Medved
Naravno, važno je imati ljude koji će moći u javnost izaći s rješenjima:
Poanta priče je u stvaranju atmosfere koja je razvojna. Ako stavimo pametnu klupicu u Delnice, nećemo nikome pomoći. Moramo se baviti razvojem prostora i regije; ovdje u akciju ulaze planeri, sociolozi itd. Kod nas to ne funkcionira jer nemamo tim koji ima smisao za tvorbu planova. U tome trenutno kaskamo.
Gorana Stipeč Brlić
Ako želimo pokucati na vrata postavljenih definicija pametnih gradova, moramo naći pravu ravnotežu između želja i potreba. I tu nam tehnologija može pomoći:
Ključna riječ koja se provlači kroz sve definicije je interakcija. Odličan primjer dolazi nam iz Portugala (Évora) gdje je distributer električne energije napravio smart grid. No, ljudi su bili izrazito protiv toga. I što je distributer odlučio napraviti? Postavio je panel na gradskom trgu pomoću kojeg su ljudi imali priliku vidjeti što se tamo događa zahvaljujući čemu su omekšali stavove. Jednostavno — glavni point naše priče je povezivanje svih domena.
Hrvoje Keko
Tek kad promijenimo paradigmu možemo početi spašavati svijet
Međutim, ostvaraj naše ideje ovisi o energiji. Ključnoj riječi svakog zelenog panela, kao i osnovi klimatskog aktivizma. Samo što je pitanje razumijemo li što to znači jer energetske, a kafanske rasprave uvijek teže redukciji te podcrtavanju spasonosnih rješenja:
Današnje energetske tendencije usmjerene su ka približivanju distribucije točkama potrošnje. Velike elektrane neće nestati, ali imamo sve više hipsterske energije koju radimo kod sebe doma. Ništa od toga nas neće potpuno spasiti, ali hoće li promijeniti paradigmu razmišljanja? Hoće.
Hrvoje Keko
Promjena paradigme započinje otvaranjem tema kojih su nam samo puna usta, ali ne i ruke:
Mi smo upravo zgotovili dva Horizon projekta koji su tematizirali upravljanje potrošnjom. Riječ je o slabo popularnoj temi kod nas. Ona je zaživjela jedino u Istri gdje je postojao tarifni model da ti Elektroistra isključi termo peć. Kada imate puno obnovljivih izvora energije koje ne možete prognozirati, morate to pokušati uravnotežiti. Nezgodna karakteristika elektroenergetike je da proizvodnja i potrošnja moraju biti konstantno usklađene. Ako imamo fleksibilnost na razini velike elektrane, o tome se ne moramo brinuti. Ako to nemamo ili smo fleksibilnost potrošili, moramo pronaći drugi. Jedan od tih može biti po modelu kućanstava ili zgrada.
Hrvoje Keko
Srećom, počinjemo shvaćati kako nije sve u novcima:
Vjerujem kako smo prošli jednu važnu točku infleksije. Prvo je postojao samo monetarni motiv, ali sada ljudi shvaćaju kako mogu biti i sigurniji jer proizvode svoju energiju. Ovdje ima izuzetno puno prostora za brzu promjenu jer tehnološka podloga za vrlo malo novaca postoji.
Hrvoje Keko
Održivo, ali dostupno
No, pametna riješenja ne dolaze među ruševine starog svijeta. Ona su novi sloj koji postavljamo, i toga moramo biti svjesni. Posebice na starom kontinentu gdje je daleko teže raditi rezove te je uvijek potrebno pronalaziti nove upotrebe starih prostora jer novih prostora nema ako želimo biti zeleni i pametni:
Danas je bitno biti održiv te dostupan svima što nam i pokazuje projekt New European Bauhaus. U mojoj struci zanimljivo je sagledavati projekte revitalizacija starih, stambenih blokova kroz restrukturiranje unutarnjih i vanjskih prostora. Dobri primjer su Lacaton & Vassal.
Gorana Stipeč Brlić
Međutim, uz svaki normalan projekt, dolazi i novonormalni projekt kao što su primjerice vertikalne šume:
Budimo realni, mi si to ne možemo priuštiti. S cijelom našim pričom ide i malo green treša koji promovira ekskluzive koje dugoročno ne pridonose kvaliteta grada. Da, ona daje usmjerenje te kul trend, ali budimo realno; pored toga imamo favelu.
Gorana Stipeč Brlić
U svijetu se pokreće sve više projekata koji revitaliziraju mrtve prostore (npr. luka u Kopenhagenu), i oni nam svi dolaze s jednom te istom porukom:
Smart & Green moraju ići zajedno.
Gorana Stipeč Brlić
Pamet i beton
Uvijek je ljepši pogled preko granice, zar ne? Samo što panelisti nisu kroz cijeli razgovor gledali u sat ili u obzor. Ključna pitanja pametnih gradova odavno se već razrješavaju na našim prostorima, samo je pitanje koliko su udaljeni od medijskih prostora:
Prošle godine održan je natječaj u Splitu za Korešnicu gdje je pobijedio Hrvoje Njirić. Za one koji ne znaju, riječ je o rubnom naselju u Splitu te je pitanje natječaja bilo sljedeće: u kojem smjeru bi to naselje trebalo ići urbanistički i arhitektonski? Njirić je predložio korištenje lokalnih i obnovljivih energije što pokazuje kako u Hrvatskoj postoje ljudi koji se bave tim temama.
Gorana Stipeč Brlić
Naravno, ne moraju svi projekti biti eksplicitni javnosti:
Tehnologija postaje disabler ako nije dostupna svima. Postaje još jedan alat za segregaciju. Izuzetno je važna interoperabilnost gdje sustavi različitih proizvođača mogu funkcionirati zajedno. Najviše smo problema imali upravo s time. Upravo zato se jedan dio naših Horizon projekata bavi kapitalom u vidu mrtvih podataka te ih pokušava aktivirati. Primjerice, jedan se zove Synergy te se bavi upravo idejom da se big data u energetici te oko nje aktivira, ali na način da originalni vlasnici zadrže kontrolu nad njima. Ovo je platforma na kojoj bi korisnici imali tehnološku podlogu za korištenje istih.
Hrvoje Keko
Možemo li mi to?
Na kraju svakog druženja, kada su ispijene runde i položene sve karte, moramo se zapitati — možemo li mi to? Kroz 90 minuta slušanja i prolaženja uskim gradskim ulicama te širokim šetnicama znali smo kako to pitanje dolazi. Htjeli bi da rasprave nikad ne završe, ali onda za njima ne bi ni bilo potrebe. Stoga — jesmo li spremni?
Kapacitet kao društvo imamo, ali trebamo poraditi na edukaciji. Tek kad mi proširimo misaone okvire unutar kojih nove tehnologije nisu opasnost uz pravu primjeru, tek kada im budemo mogli pokazati kako one mogu pomoći ljudima, tek onda će se uključiti u projekte.
Damir Medved
A znate zašto?
Nismo mi glupo društvo; samo je pitanje svijesti. Možda smo mi generalno skeptični, ali nismo jedini. Upravo zato je edukacija ovdje da nas upozna s tehnologijama.
Gorana Stipeč Brlić
A sada se vratite na početak i ponovite s nama — ovo nije SF.
Snimku događaja možete pogledati na FB stranicama Gradske knjižnice Rijeka.
Damir Medved je menadžer za razvoj poslovanja u novim područjima i glavni konzultant Ericssona Nikole Tesle, a bavi se temama kao što su pametni gradovi, širokopojasne mreže, utjecajem robotizacije i umjetne inteligencije na razvoj društva i stvaranjem novih proizvoda u tim domenama. Sudjeluje i u radu međunarodnih standardizacijskih tijela na temu pametnih gradova kao i u promociji novih tehnologija zainteresiranoj javnosti i jedinicama lokalne samouprave. Koordinira istraživačko-tehničke aktivnosti u okviru Centra kompetencija za pametne gradove u Rijeci (inovacijskom klasteru sa 20 partnera), te sudjeluje i vodi nekoliko EU H2020 istraživačkih projekata. Djeluje i u nekoliko udruga civilnog društva s ciljem promocije i čuvanja lokalne baštine, ekologije i promocije novih tehnologija u tim područjima, a 2017. godine proglašen je i volonterom godine u Gradu Rijeci.
Hrvoje Keko je iskusan inženjer, istraživač i konzultant u području digitalne energetike s radnim i životnim iskustvom u više zemalja i kontinenata. Trenutno vodi razvoj i istraživanje digitalnih rješenja u KONČAR – Inženjeringu za energetiku i transport u Zagrebu. Njegov pogled na pametne gradove krcate podacima uključuje otvorene standarde, demokratizaciju, kibernetičku sigurnost, a iako se bavi razvojem i proizvodnjom digitalnih rješenja, pametne gradove vidi kao značajno širi pojam od same nakupine tehnologija.
Gorana Stipeč Brlić diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani. Kroz studij sudjeluje na više međunarodnih radionica i izložbi. Kao student projektant djeluje u uredima Atelier Vozlič, kasnije Atelierarhitekti u čijem autorskom timu osvaja nekoliko priznanja na nacionalnim i međunarodnim natječajima. U Rijeci djeluje u urbanističkom uredu Plan21 i arhitektonskom uredu Dražul Glušica arhitekti gdje stručnu praksu stječe kroz rad na različitim realizacijama. Suosnivačica je i voditeljica A.radionice za srednjoškolce i Sekcije pri Društvu arhitekata u Rijeci. Od 2016.godine, arhitektonsku praksu provodi kroz vlastiti studio AO16. Vanjski je suradnik Građevinskog fakulteta u Rijeci. Povremeno piše za web magazine Gradske knjižnice Rijeka i Brickzine.
