Programski ciklus imena “OK knjižnica, OK zajednica” Gradske knjižnice Rijeka u kojem OK simbolizira pojam “otporne knjižnice” posvećen je osnaživanju zajednice i pojedinca u kontekstu izazova suvremenosti i budućnosti na najrazličitijim područjima života – psihološkom zdravlju, urbanističkom razvoju, tehnološkim revolucijama… Sadržaji programa usmjereni su prema novome, progresivnom i budućnosti s ciljem učenja, inspiriranja i usmjeravanja prema konkretnim akcijama. Financijsku podršku projektu “Otporna knjižnica za kvalitetniju zajednicu” koji je dio obilježavanja 2021. kao Godine čitanja pružilo je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu kroz program American Cornera.
Želimo li rekapitulirati 2021. godinu? Moramo. Otvorili smo ju potresom, nastavili novim valom, a trenutno još uvijek zbrajamo dojmove s netom završenih izbora. Aferi nije nedostajalo, rasprava nije nedostajalo, gluposti nije nedostajalo. Za Riječane je završio i EPK o kojem ćemo suvislije zboriti za nekoliko godina. U mnogo aspekata, šest mjeseci 2021. odaje se prije kao 18 mjeseci 2020. godine iz koje još uvijek vučemo potrese, epidemije, ali i navike. Razmislite na koliko smo se stvari naviknuli te koliko smo novih strategija usvojili. Od prvih upitnika i uskličnika došli smo do dvotočki i trotočki koje naznačuju kako je vrijeme za dijalog, ali i nesigurnu budućnost. Za jedno i drugo potrebno je dvoje.
Međutim, nijedna rekapitulacija nije potpuna bez svoje intimne strane koju pružamo mi kao pojedinci. Među novo usvojenim strategijama i navikama zatekla se nekolicina onih usmjerenih isključivo prema novom danu. Nećemo se lagati; ako možemo s lakoćom preskočiti priču o genima kamena, možemo i moramo preskočiti priču o nama kao stijenama. Svatko od nas je imao svoj način borbe sa stresom; koliko prijatelja, toliko savjeta. Ipak, koliko god se trudili, jedan dio ljudi nije uspio, ili pobjeći, ili prepoznati stres koji ih je obavio. Postoje i ljudi koji su prepoznali sve što su trebali, ali jednostavno nikada nisu bili u poziciji da odmaknu od njega. Događajnica koju smo izložili kroz samo tri rečenice sastoji se od nebrojenog broja malih pripovijesti od kojih svaka ima svoj početak, vrhunac i kraj koji se tiče nas, i našeg sagledavanja svijeta koji živimo. Za neke smo čuli preko medija, za neke preko poruka, a neke smo gledali preko ogledala. I svima smo htjeli pomoći, zar ne? I vjerujemo da jesmo.
Ipak, ne možemo uvijek biti s drugima. Svatko ostane sam na kraju dana te jedino on mora i može naučeno, saslušano, i zbrojeno pokazati u raspravi sa samim sobom. I dok je nekima to ekvivalent šamaranju pred ogledalom ili čučanjem u mraku, Borka Ogrizović je kroz radionicu OK sam u sklopu programskog ciklusa OK knjižnica, OK zajednica pokazala jedan drugačiji put: mindfulness. Možemo ga zvati i usredotočenom svjesnošću, ali nije teško priznati kako nam taj naslov ne ulijeva mirnoću. Mindfulness je tip aktivne meditacije koji svoje korijene pronalazi u budizmu, ali više od toga ne:
Mindfulness je meditacija u kojoj se fokusiramo na jedan sadržaj. Klasična meditacija kaže da očistimo um. Međutim, kod mindfulnessa ne trebamo um očistiti, već ga upoznati i zamijetiti. Za vrijeme meditacije mi smo svjesno i aktivno sada i ovdje te obraćamo pozornost na nešto što smo odlučili.
Kao i svaka strategija, mindfulness ne trpi osuđivanja, kao ni prosuđivanja. On zahtjeva od nas potpunu vjeru, ali i staloženost zahvaljujući kojem ćemo prepoznati misaoni vertigo. Usredotočena svjesnost želi nas naučiti kako prepoznati naše misli, ali kako ih i rekonstruirati kroz čin prihvaćanja:
Ne moramo uvijek vjerovati našem mozgu. Uvijek vraćamo pažnju na fokus koji smo odredili, strpljivo, nježno, ne osuđujući sebe. Ne smijemo prosuđivati sadašnje iskustvo ni kao dobro ni kao loše. Važno je imati dječji, radoznali um, um koji će se zapitati što znači naša misao.
Kao i svaka strategija, mindfulness od nas traži svakodnevni rad. Traži od nas da na dnevnoj bazi zaronimo u sebe te preskočimo jednu od prepreka na koju naiđemo. Ipak, važno je kazati kako mindfulnessu cilj nije relaksacija:
Cilj nije relaksacija ni opuštanje. Poslije svakodnevnog vježbanja dobit ćete taj osjećaj relaksacije, ali on nije cilj; cilj je upoznati sebe te vlastite obrasce ponašanja i znati pravilno odlučivati u želji da dobijem prostor u korteksu da donesemo prave odluke te vidimo širu sliku, bez obzira koliko je stresno bilo.
Uzmemo li to u obzir, razumjet ćemo i najvažniju poruku radionice:
Mindfulness ne eliminira stres, već ga optimizira kako bi imali dovoljno energije da završimo što želimo završiti. Nije pasivan već od nas traži da prepoznamo naše misli. To je aktivna meditacija.
To nas vraća na početak članka. Vraća nas na dvotočku i trotočku tekuće godine u kojoj, korak po korak, počinjemo shvaćati kako ne možemo eliminirati izazove u našem životu. Ne možemo eliminirati financijske poteškoće, online nastavu, pandemiju, privatne svađe, poslovne obaveze itd. Međutim, možemo ih pokušati optimizirati u skladu s našim kontekstom, kao i našim mogućnostima. Za neke to znači građanski aktivizam, za druge izlazak na ispit. Nije važno; važno je samo razumijevanje naših granica te kada ih smijemo, a kada ne prekoračivati.
Naravno, možda za vas nije mindfulness. Svjesna je toga i Borka. Međutim, svrha radionice, kao ni članka nije u promociji mindfulness, već prije u promociji puta pronalaska strategije pomoću koje će osobe moći ponovo optimizirati svijet u kojem žive. Ipak, pogled na snimak radionice nije loš početak ako ne vjerujete sebi ili drugima da ste pod stresom; ili ako ne vjerujete da vam treba bilo što osim udarca glavom u zid. Treba vam i to je OK.
Treba i nama
Prof. Borka Ogrizović je psihologinja, ACT terapeut, edukant za kognitivno-bihevioralnog psihoterapeuta, završena edukacija iz Mindfulnessa za stručnjake i niz edukacija iz područja dječje psihologije. Ima 30 godina iskustva u radu s djecom, mladima i odraslima kroz škole (osnovne i srednje), sustav socijalne skrbi (obitelji s djecom), ministarstvo obrane (rad s braniteljima), projekte svjetske banke i rad s marginaliziranim skupinama (ovisnici, beskućnici, manjine). Otvaranjem savjetovališta Open mind, svojim klijentima nudi integrativni, holistički pristup za razvoj osobnih i profesionalnih potencijala. Članica je Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatskog udruženja za kognitivno-bihevioralnu terapiju. Majka je troje djece, jogistica, Bachov praktičar i specijalist akupunkture za detoksikaciju.
